Glasačka mjesta trebala bi biti otvorena do 18.00 sati ali je najavljeno da bi se, ovisno o odzivu, rok mogao i produžiti.

Referendum se u subotu treba održati u deset upravnih jedinica, među njima u Kairu i Aleksandriji, drugom najvećem gradu u Egiptu, dok će preostalih 17 glasovati 22. prosinca. Oko 120.000 vojnika i 130.000 policajaca osiguravat će birališta. Vlasti su odlučile referendum održati u dva kruga zbog bojkota brojnih sudaca koji trebaju nadzirati tijek glasovanja.

Tekst novog ustava u skladu je s promjenama nakon pada autokrata Hosnija Mubaraka početkom 2011., tvrde njegovi autori, no oporba koju čine sekularni krugovi, ljevica i liberali, tvrdi da je skrojen po mjeri islamista i vodi u islamizaciju i ograničenje sloboda.

Referendum je shvaćen i kao izjašnjavanje o predsjedniku Muhamedu Mursiju koji je izabran u lipnju tijesnom većinom od 51,7 posto. Podršku je izgubio i zbog teškog gospodarskog stanja zbog čega raste javno nezadovoljstvo.

Mohamed ElBaradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir i vodeći oporbeni lider, novi ustav drži 'ništavnim' i najavljuje da će ga oporba, ako ustav prođe, "rušiti svim demokratskim i mirnim sredstvima'.

Tavadros II., patrijarh koptske zajednice (egipatski kršćani kojih je od 6 do 10 posto ukupnog stanovništva) pozvao je sve Egipćane da izađu na birališta, ali bez naputaka kako da glasuju. Koptska crkva se, međutim, povukla iz zajedničkog povjerenstva koje je bilo zaduženo pisati ustav jer se usprotivila nekim odredbama koje uvode šerijat (islamski zakon).

Na referendum je pozvano 51,3 milijuna birača od 83 milijuna stanovnika najmnogoljudnije arapske zemlje. Sjedinjene Države pozvale su Mursija, 'prvog demokratski izabranog čelnika u Egiptu' da nakon referenduma postupa 'prema nacionalnom konsenzusu'.

Prema ocjeni nevladine udruge Human Rights Watch, tekst novog ustava uvodi neka nova prava, ali i potire neka dosad važeća prava. Protivnici zamjeraju što se vojsci i dalje jamči važna uloga kakvu je uživala u doba Mubaraka.

Kršćanske crkve snažno kritiziraju članak ustava 219 prema kojem su različite sunitske doktrine izvor za tumačenje šerijata jer u tome vide uvođenje strože verzije islama. Novi ustav jamči vjerske slobode islama, kršćanstva i judaizma, ali ne spominje druge vjerske zajednice.

U novi je ustav uvedena odredba prema kojoj civili ne mogu biti izvedeni pred vojni sud, što su zahtijevale oporba i udruge za ljudska prava. Novi ustav jamči jednakost građana pred zakonom bez diskriminacije, ali ne spominje izrijekom jednakost spolova.

Sloboda izražavanja zaštićena je, no zabranjeno je 'vrijeđanje proroka' i 'vrijeđanje osoba' i oporba strahuje da bi to moglo voditi k cenzuri. Novi ustav navodi da Egipat poštuje potpisane međunarodne sporazume no organizacije za ljudska prava žale što se izrijekom ne navodi da poštuje međunarodne konvencije o ljudskim pravima.