Važno je da zemlje mogu spriječiti širenje i omikrona i delte, cjepiva nisu umjesto maski, distanciranja i higijene ruku, sve to zajedno trebamo činiti dosljedno i na ispravan način, ističe Iva Pejnović Franović, predstavnica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, za emisiju 'U mreži Prvog' Hrvatskog radija.

Mnoge zemlje ovih dana ruše broj novozaraženih koronavirusom, i to točno godinu dana nakon što je počela kampanja cijepljenja u Europi. Zbog širenja nove varijante virusa, omikrona, pooštravaju se mjere diljem Europe tijekom blagdana, a spominje se i četvrta doza cjepiva. U Hrvatskoj širenje zaraze proteklih dana usporava. Što možemo očekivati nakon blagdana, treba li nas brinuti omikron, potaje li postcovid sindrom sve veći problem? Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je upozorila na nadolazeću 'oluju omikrona'. Za razliku od Hrvatske, mnoge europske zemlje postrožile su mjere, otkazuju se tisuće zrakoplovnih letova, otkazuju se novogodišnje svečanosti, blagdanski sajmovi.

'Europska regija suočava se s još jednom vrlo izazovnom zimom, povećanim brojem osoba koje su zaražene i s povećanim intenzivnim prijenosom koji sve više opterećuju zdravstveni sustav u mnogim zemljama. Nekoliko je mogućih razloga za to, prisutna je još uvijek dominantna, vrlo zarazna varijanta delta, postoji još uvijek velik broj ljudi koji nije cijepljen i koji su podložni ovom virusu, u zimskim mjesecima, pogotovo u ovo blagdansko doba, okupljamo se više u zatvorenim prostorima, a one mjere koje nam mogu pomoći u suzbijanju širenja ovog virusa, nošenje masaka i održavanje distance, još su uvijek neujednačene', ističe predstavnica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Iva Pejnović Franović.

'Omikron se širi, i to brzo, i sada počinjemo uočavati tu dosljednu sliku brzog povećanja prijenosa. On postaje dominantan, u nekim zemljama već je postao, i zaista možemo pretpostaviti da bi mogao preuzeti dominaciju, ali još uvijek ne znamo to sa sigurnošću. Ono što očekujemo je daljnji porast broja slučajeva omikrona koji će se sve više širiti, no nije jasno hoće li i u kojoj mjeri nadmašiti deltu. Varijante su nešto što spada u evoluciju virusa, virus će to i dalje činiti ako mu dozvolimo neometano daljnje širenje', upozorava Pejnović Franović.

'Podaci koji nam pristižu govore da su u slučajevima koje smo promatrali u mlađim i zdravim dobnim skupinama, a koje su mobilne i cijepljene, kliničke slike nešto blaže, no to se može prezentirati od asimptomatske infekcije, blage infekcije, ipak ima osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a nažalost osobe su i umrle, prema tome nevezano koja je varijanta tu, sve one mjere koje postoje još su uvijek valjane bez obzira o kojoj varijanti govorimo. Važno je da zemlje mogu spriječiti širenje i omikrona i delte, cjepiva nisu umjesto maski, distanciranja i higijene ruku, sve to zajedno trebamo činiti dosljedno i na ispravan način', dodaje Iva Pejnović Franović.

'Znamo da se radi o virusu koji je zarazniji, virusu kod kojega su inkubacijska vremena kraća. Što se tiče dijagnostičkog dijela, naviknuti smo na to da kod osoba s prijašnjima varijantama pozitivitet antigenskog testa prestaje četvrti dan od početka simptoma, kod omikrona to traje dulje. Virus kao virus ima više šanse da se proširi, da se događaju superspreader events, slučajevi kod kojih jedna osoba može zaraziti jako puno osoba', naglašava epidemiolog zaraznih bolesti i mikrobiolog Sveučilišne bolnice u Bonnu Marijo Parčina.

'Već od prošle godine u srpnju smo počeli voditi brigu o pacijentima koji su preboljeli covid, a najčešće onima koji su ga preboljeli kod kuće, koji su se izliječili, ali su im ostale posljedice. Uglavnom zbrinjavamo pacijente koji su preboljeli upalu pluća, koji su imali dugotrajnu pneumoniju što je izazivala izražene simptome koje smo liječili i na kraju rehabilitirali s obzirom na to da su nekima ostale dulje posljedice na plućne funkcije, pa smo ih morali zbrinuti u našoj plućnoj rehabilitaciji', objašnjava ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnih sustava Alma Rožman.