Cijela EU trenutno raspravlja hoće li proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje biti manji ili veći od bilijun eura, a na tu odluku značajno utječu analize i mišljenja ERS-a iz protekle etape. Revizori pregledavaju trošenja europskog novca od najviših razina, poput Europske komisije i Europskog parlamenta, do malih projekata financiranih iz fondova unutar i izvan zemalja članica.

Gerard Madden, jedan od nekoliko stotina službenika ERS-a, tijekom prošlotjednog posjeta hrvatskih novinara ovoj instituciji smještenoj u Luksemburgu, objasnio je način na koji dolaze do podataka neophodnih da bi EU imala uvid u potrošnju svog novca širom unije.

'Naprimjer, za pregled jedne farme čiju je gradnju financirala EU potreban nam je jedan dan. Prije dolaska na farmu obaviještavamo Vladu određene zemlje i sve nadležne inspekcije. Zatim pregledavamo dokumentaciju o projektu, lokaciju, svu opremu i sredstva na koja je potrošen EU novac. Tako je i s velikim sustavima i institucijama', rekao je Madden tportalu.

Budući da je proračun ogroman, a broj projekata i institucija, koje koriste novac EU prevelik da bi se preslagivao svaki papirić, treba napraviti selekciju. Na primjeru financiranja cesta iz Europskog fonda za regionalni razvoj odabrane su četiri zemlje koje su dobile najviše, a unutar njih nasumce dio projekata, što predstavlja uzorak na osnovu kojega su mogući reprezentativni zaključci, korisni Europskoj komisiji ili europarlamentarcima za donošenje odluka.

Revizija u Hrvatskoj

Tako je napravljen izvještaj o svim pretpristupnim fondovima iz kojih je EU posljednjih desetak godina financirala stotine projekata u Hrvatskoj, od CARDS-a do IPA-e, namjenjenih da Hrvatsku pripreme za korištenje mnogo većih fondova otvorenih nakon pridruženja uniji. Revizori su pregledali 16 provedenih projekata i zaključili da je, poglavito IPA, vrlo dobro osmišljena za hrvatske potrebe, ali da je prenaglašena uloga središnje vlasti, a zanemarene regionalne institucije.

'Pomoć je uglavnom bila usmjerena prema institucijama središnje vlasti, koje su odgovorne za upravljanje fondovima nakon pridruženja, a mnogo manje prema regionalnoj razini, iako regionalne vlasti imaju veliku ulogu u provedbi financiranja. Kao posljedica, postoji rizik da vlasti na regionalnoj neće imati odgovarajućeg iskustva u primanju EU pomoći', tvrdi se u tom izvještaju nastalom prošle godine.

Ovaj zaključak revizori ERS-a donijeli su nakon pregleda 16 projekata u Slavonskom Brodu, Splitu, Tovarniku, Vinkovcima, Zadru i Zagrebu. Radi se o projektima u vrijednosti 96,6 milijuna eura, što je oko 11 posto ukupne vrijednosti projekata financiranih u prethodnih desetak godina.

Izvještaj donosi i podatke o iskorištenosti fondova u Hrvatskoj, od CARDS-a do IPA-e, što je svih ovih godina izgleda nepoznanica svim hrvatskim vlastima. U tri kolone jasno je pobrojano da je zemlja mogla dobiti 860 milijuna eura, a dobila je samo 55 posto od tog iznosa. Doduše, ugovoreno je 68 posto, ali nije i isplaćeno, barem ne do završetka izvještaja lani. Najbolje je iskorišten CARDS s 97 posto i ISPA s 96 posto. Najmanje smo osigurali iz IPA I 2009 i to samo 11 posto.

Iz izvještaja o potrošnji novca Europske unije za gradnju autocesta i brzih cesta u Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj i Grčkoj proizlazi da Nijemci grade najjeftinije ceste, a najskuplje Španjolci i Poljaci. Europski revizorski sud na uzorku od 24 projekta zaključio je da dio projekata nije ispunio očekivanja, jer su troškovi znali rasti i za četvrtinu od predviđenih iznosa prije gradnje, ali na većini cesta povećala se sigurnost prometa što je bio cilj u svim projektima financiranim iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRZ).

Iz tog fonda Europska unija, tijekom dva proračunska razdoblja od 2000. do 2013. godine, izdvojila je za gradnju cesta 65 milijardi eura, čime je sufinancirano gotovo osam tisuća projekata, odnosno gradnja oko 75 tisuća kilometara prometnica.

Najviše novca EFRZ-a tijekom 13 godina dobile su Poljska, Njemačka, Španjolska i Grčka. Daleko najviše, 27 posto, odnosno 17,7 milijardi eura primila je Poljska, članica EU koja i inače prednjači u financiranju svojih projekata iz europskih fondova.

'Europski revizorski sud zaključio je da su cestovni projekti djelomično ispunili predviđene ciljeve i svoju svrhu. Konkretno, svi pregledani projekti unaprijedili su uštede vremena u prometu i cestovnu sigurnost. Međutim, u nekoliko projekata nije osiguran planiran povrat investicije kao što je predviđeno u ranijim studijama isplativosti. Štoviše, procjena dodatnih ekonomskih pokazatelja nemoguća je zbog nedostatka mjerljivih podataka', ustvrdio je Europski revizorski sud (ERS), centralna institucija kojom Europska unija kontrolira ostvarivanje svog budžeta i njegovu potrošnju.