U ispitivanju koje je obuhvatilo 5847 Židova, njih 66 posto ocjenjuje da je antisemitizam postao problem, a čak dvije trećine njih (76 posto) smatra kako je došlo do porasta antisemitizma u zadnjih pet godina.

Istraživanje, rezultate kojega prenosi BBC, provedeno je 2012. godine u osam zemalja u kojima živi oko 90 posto europske židovske populacije.

Ispitanici iz Belgije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Latvije, Švedske i Velike Britanije trebali su odgovoriti na pitanje o tome što misle i kako procjenjuju antisemitističke trendove i sam problem antisemitizma u svojoj svakodnevici. Također su bili upitani za svoja osobna iskustva i moguću zabrinutost za svoju i sigurnost članova obitelji.

Ispitivanje je pokazalo da postoji osobita zabrinutost porastom antisemitizma na internetu. Oko tri četvrtine ispitanika ocjenjuje da je riječ o problemu koji postaje sve gorim. Tako je, primjerice, Britanka, u dobi oko 50 godina, navela u ispitivanju kako je 'doživjela više antisemitističkih komentara' otkako je na Facebooku 'nego li ih je iskusila cijeli život'.

Po njezinim riječima, brzina kojoj se neprijateljski intonirani komentari i dezinformacije mogu proširiti zastrašujuća je i izaziva veliku uznemirenost koja možda nije povezana sa svakodnevnom životnom realnošću s kojom se susreće Židov koji živi u raznolikom društvu.

Prema rezultatima ispitivanja, čak 29 posto europskih Židova razmatralo je mogućnost da emigrira zbog zabrinutosti za svoju sigurnost, što je posebice prisutno u Mađarskoj, gdje 48 posto ispitanika to potvrđuje, te u Francuskoj (46 posto) te Belgiji (40 posto).

Čak četiri od pet ispitanika kazalo je da je osobno iskusilo najmanje jedan antisemitski verbalni ili fizički napad u godini uoči ispitivanja, a kao počinitelje najozbiljnijih incidenata najčešće su navodili nekog 's muslimanskim ekstremističkim stajalištima' - 27 posto, ljevičarskim stajalištima 22 posto ili desničarskim stajalištima 19 posto.

Prema ispitivanju, najčešći komentari koje o židovima daju ostali stanovnici Velike Britanije su: 'Izraelci se ponašaju kao nacisti prema Palestincima' i 'Židovi eksploatiraju stradanja u holokaustu u svoju osobnu korist', što je zajedno najčešća ocjena njih 35 posto.

Ispitivanje je pokazalo značajne razlike između zapadnih i istočnoeuropskih zemalja. U Latviji, primjerice, samo osam posto ispitanika navodi da je izraelsko-arapski sukob imao velik utjecaj na njihov osjećaj sigurnosti, no već u Njemačkoj tako ocjenjuje 28 posto njih, dok u Francuskoj čak 73 posto ocjenjuje da je taj sukob u značajnoj mjeri utjecao na njihov osjećaj sigurnosti.

Po riječima direktora FRA Mortena Kjaeruma, razlog različitih ocjena je različita povijest, kao i najnoviji obrasci imigracije. 'Mislim da je diljem Europe raširena tradicionalna forma antisemitizma koja seže duboko u povijest', smatra on. 'No također vidimo i osobiti oblik amtisemitizma koji doživljavaju ispitanici, a koji proizlazi iz sukoba na Bliskom istoku. Tu treba biti pažljiv: kada je riječ o legitimnoj kritici ili kakvom drugom stajalištu vezanom uz taj konkretni sukob, a kada se radi o antisemitskoj izjavi kao takvoj?'.

Europska Agencija za temeljna prava navodi da europske zemlje trebaju 'hitno' poraditi na pronalaženju učinkovitih načina suprotstavljanja antisemitizmu na internetu te poziva i javne ličnosti da osude antisemitističke izjave.

U sličnoj studiji na temu rasističkih predrasuda, provedenoj na sveučilištu u njemačkom gradu Bielefeldu i objavljenoj 2011., navodi se da je značajno najjače prihvaćanje antisemitskih predrasuda utvrđeno u Poljskoj i Mađarskoj, da je u Portugalu, za kojim je odmah i Njemačka, antisemitizam jače prisutan nego li u drugim zapadnoeuropskim zemljama, da su u Italiji i Francuskoj antisemitske predrasude u cjelini manje raširene od europskog prosjeka, dok je širenje antisemitizma najmanje u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

Istraživanje je, prenosi BBC, nastojalo doći do najdubljih stajališta indirektnim pitanjima poput onog 'misle li ispitanici da Židovi imaju previše utjecaja' ili da 'pokušavaju izvući prednost iz stradanja u prošlosti'.

Istodobno je u svim zemljama osim u Italiji većina odgovorila kako misli 'da Židovi obogaćuju našu kulturu' pa tako, primjerice, misli blizu 70 posto Nijemaca i Britanaca. No istodobno skoro polovica njemačkih ispitanika smatra da 'Židovi pokušavaju izvući korist iz toga što su bili žrtve nacističkog doba', dok tako misli 22 posto Britanaca, 32 posto Francuza, 40 posto Talijana, 68 posto Mađara i čak 72 posto Poljaka.

Zanimljiv je i zaključak posebne studije koju je 2012. objavio njemački parlament prema kojoj kod 20 posto Nijemaca postoji u najmanju ruku 'latentni antisemitizam', neka vrsta tihe, neizgovorene antipatije prema Židovima. No, kako ističu židovski uglednici u toj zemlji, njemačka vlada vrlo ustrajno i glasno osuđuje svaki antisemitizam i vrlo je aktivna u borbi protiv njega.