'Do sada se javnost obavještavalo samo o povlačenju proizvoda s tržišta, u skladu s pravilima EU-a. Sada smo ta pravila digli na višu razinu jer javnost ima pravo znati što se nalazi na policama naših trgovina', poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, a njime upravlja ambiciozni ministar Tomislav Tolušić. Nakon izbijanja afere zbog upitne kvalitete hrane koju jedemo svi sigurno postavljaju pitanje kakav je to proces koji prolazi npr. meso od klaonice do stola? Tko sve i koliko efikasno provjerava šniclu koju ste kupili u obližnjem trgovačkom centru? Nadzor provjere kvalitete namirnica u Hrvatskoj podijeljen je između dva ministarstva – poljoprivrede i zdravstva. 

Iz Tolušićeva ministarstva kažu da provode službene kontrole recimo neke šnicle u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije te da nadležne inspekcijske službe svakodnevno vrše kontrole mikrobioloških kriterija u hrani u cijelom lancu opskrbe. Sustav se temelji na samokontroli i ista pravila trebala bi se provoditi u cijeloj Europskoj uniji. Međutim ako je netko zakazao u procesu nadzora u Poljskoj, Italiji ili Njemačkoj prilikom procesa proizvodnje spomenute šnicle, velika je vjerojatnost da će ona završiti na našem tanjuru.

Uvoz iz EU-a nije uvoz

Mnogi zbog toga prst krivnje upiru prema uvoznicima. Ministar Tolušić poručio im je u ponedjeljak da se 'ne igraju' sa zdravstvenom ispravnosti i kvalitetom hrane koju stavljaju na tržište, najavivši da će inspekcije nastaviti sa strogim kontrolama, rigorozno kažnjavajući one koji stavljaju loše i nezdrave proizvode na tržište. No trgovina sa zemljama Europske unije ne smatra se uvozom.

Prema europskim pravilima, sve zemlje Europske unije trebale bi provoditi isti proces kontrole tako da bi šnicla proizvedena u npr. Poljskoj, Italiji ili Njemačkoj trebala biti kontrolirana na isti način kao i ona u Hrvatskoj. Hrvatske nadležne službe tek nasumičnim provjerama provjeravaju udovoljava li takva hrana svim propisima. Kada je to nužno, Hrvatska može zatražiti od tvrtki i pojedinca koji uvoze hranu iz druge države članice da ih obavijeste o dolasku, recimo, pošiljke mesa. Tada se, uglavnom na odredištu, u skladištima tvrtke uvoznika, obavljaju nasumični veterinarski pregledi. I to je sve što se tiče kontrole hrvatske države nad tim proizvodima. Naravno, ponovno naglasimo, uvoznik, bila to mesnoprerađivačka tvrtka, bio trgovački lanac, dužan je provoditi samokontrole ispravnosti prehrambenih proizvoda, ali očito je da mnogo hrane koja ne zadovoljava uvjetima dospije do polica.

Ako se za vrijeme provjere inspekcija ustanovi nepoštivanje propisa, Hrvatska može poduzeti odgovarajuće mjere koje mogu uključivati vraćanje pošiljke u državu članicu porijekla. U slučaju uvoza hrane iz trećih zemalja, svaka pošiljka podliježe veterinarskom pregledu na graničnim veterinarskim postajama. Ukoliko se utvrdi da je netko iz druge zemlje članice ili zemlje izvan Europske unije stavio na tržište hranu koja ne udovoljava propisima, o tome se obavještavaju sve zemlje članice ili treće zemlje. Nadležna tijela u zemlji članici na temelju zaprimljene obavijesti poduzimaju potrebne mjere, a ukoliko je hrana iz treće zemlje, podliježe pojačanoj kontroli i uzorkovanju na granici EU-a.


Sustav se kontrolira na svim razinama

U Hrvatskoj, a tako bi trebalo biti u cijeloj Europskoj uniji, tvrtka koja prodaje ili proizvodi hranu dužna je uspostaviti, provoditi i održavati trajni postupak ili postupke samokontrole temeljene na načelima sustava HACCP. Takav postupak samokontrole uključuje kontrolu dobavljača na način da se provodi stalni monitoring, uključujući mikrobiološke i kemijske analize na prijemu pošiljki unutar procedure kontrole dobavljača koju mora provoditi subjekt u poslovanju s hranom. Bilo da se radi o trgovačkom lancu, bilo o tvornici za preradu mesa ili klaonici, svi u lancu dužni su kontrolirati i osigurati to da hrana zadovoljava sve zdravstvene i zakonske uvjete.

Kontroliraju se cjelokupan proces i svi koji rade u lancu proizvodnje hrane - tvrtke i pojedinci u poslovanju s hranom, skladišta hrane i svih procesa, materijali, tvari, aktivnosti ili postupci, uključujući prijevoz koji se odnosi na hranu. Međutim - očito je na osnovi primjera posljednjih dana - negdje u sustavu svejedno zapinje.

'Neki dan u Slavoniji kupili smo svinje koje su išle u Osijek na klanje, znači te svinje su markirane pod kontrolom veterinara i išle su s putnicom do klaonice u kojoj ih je pregledao veterinar. Tako da bi, kada te svinje dolaze do nas, one trebale biti potpuno ispravne', objasnio je Zdravko Runtas, direktor tvrtke za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina, za RTL-ov 'Direkt' kako to izgleda na terenu. Runtas kaže da provjeravaju stalne dobavljače četiri puta godišnje, a nove odmah. No i njima u pogon i trgovine redovito dolazi veterinarska inspekcija.