Uz pomoć statističkog alata predstavljenog u radu 'Statistical Detection of Systematic Election Irregularities', objavljenog u utjecajnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, utvrđeno je da na nedavnim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj nema ničega što bi iole naslućivalo na neregularnosti kakve su ustanovljene na izborima u primjerice Rusiji i Ugandi.

Statistička obrada pokazuje da smo poprilično slični Austriji, Češkoj, Španjolskoj, Švicarskoj ili Rumunjskoj, navode na stranici Modern Leadership Instituta sinergije znanosti i društva. Naši predsjednički izbori u prvom krugu 2014, jednako kao i EU izbori iz 2013. u Hrvatskoj, pokazuju da nemamo izbornih anomalija. Međutim to ne znači, napominje za tportal Davor Horvatić, da netko nije pokušao muljati, no nije bio dovoljno umiješan da bi svojim muljažama utjecao na izborni rezultat. Ako bi - s obzirom na aktualno stanje stvari - netko i pokušao 'namjestiti' rezultat izbora, ističe da bi to morao biti iznimno velik pothvat koji bi podrazumijevao jako puno autobusa s biračima.

Za dodatnu pomoć u vizualizaciji rezultata po biračkim mjestima, Institut sinergije znanosti i društva izradio je, po prvi puta u Hrvatskoj, mapu Hrvatske po naseljima obojanu po rezultatima izbora za svakog pojedinog kandidata. Budući da biračka mjesta nužno ne prate granice naselja, na nekim naseljima primijenjene su aproksimacije, no u globalu mapa je dovoljno precizna da nam pruži uvod u mikrostrukturu prostorne raspodjele glasova.

Zahvaljujući mapi Hrvatske po naseljima koju je izradio Institut sinergije znanosti i društva i koja pokazuje rezultate svakog pojedinog kandidata, iz obrađenih rezultata vidi se da dvoje kandidata koji su prošli u drugi krug uistinu moraju u bitku za svaki glas.

Njihov statistički potpis je izrazito sličan, ali ima jedan bitan element koji se ponavlja u svim grafovima, navodi profesor Horvatić te ističe kako raspodjela glasova u slučaju Ive Josipovića pokazuje sličan potpis kao raspodjela SDP-a i koalicijskih partnera na posljednjim EU izborima. Postoji značajan manjak većeg postotka glasova za mjesta s većom izlaznošću (gornji desni kut histograma).

U slučaju Kolinde Grabar Kitarović raspodjela je puno ravnomjernija. Kako je pokazano u prethodnoj analizi za EU izbore, usprkos tijesnoj utrci HDZ je pretekao SDP zahvaljujući izbornim mjestima na kojima je izlaznost bila velika, što je od ključnog značenja u ovoj situaciji. Da je razlika među kandidatima veća, dio biračkih mjesta s visokom izlaznošću ne bi toliko utjecao na konačan rezultat. Međutim ako se zbroje svi glasovi na biračkim mjestima koja imaju izlaznost jednaku ili manju od 60 posto, svi kandidati su praktički akumulirali svoje konačne glasove. Prilikom EU izbora 2013. koalicija formirana oko SDP-a i Laburisti u saturaciju je ušla oko biračkih mjesta s postotkom izlaznosti od 30 posto dok je HDZ s koalicijskim partnerima i na tim izborima ušao u saturaciju na mjestima s izlaznosti od gotovo 60 posto. Očito je tako da je većom izlaznošću profitirala Kolinda Grabar Kitarović.

Prema do sada prikazanim podacima, dodatnim statističkim metodama možemo provjeriti hipotezu o postojanju sistematskih izbornih nepravilnosti koje se odnose na namjerno krivo brojanje i dodavanje izbornih glasova u biračke kutije. Pozitivna je stvar to da na ovim predsjedničkim izborima nema tih nepravilnosti. Zapravo, bolje bi bilo reći, nema ih u mjeri koja bi se mogla statistički značajno dokazati. Jedino što ostaje kandidatima je motivirati biračko tijelo i pustiti da mehanizmi demokracije odrade svoje, savjetuje profesor Horvatić.

Kad je u pitanju razdioba nevažećih listića prema izlaznosti po biračkom mjestu, naš znanstvenik je utvrdio da preko 58 posto biračkih mjesta ima više od jedan posto nevažećih listića, a 25 posto biračkih mjesta ima više od dva posto nevažećih listića. 'Pogledamo li veće postotke, vidimo da više od pet posto nevažećih listića nalazimo na 103 mjesta dok na 12 mjesta imamo više od 10 posto nevažećih listića. No njihov ukupan učinak na izbore nije velik jer na mjestima s većim brojem nevažećih listića imamo relativno mali broj birača', zaključuje Horvatić.

Što kaže matematička simulacija?

Profesor Horvatić dodatno je matematički simulirao drugi krug predsjedničkih izbora na temelju podataka iz prvog kruga.

'I dalje stojim kod onoga što sam rekao - da bi veća izlaznost mogla pomoći Kolindi Grabar Kitarović u slučaju da su izrazito izjednačeni na samom kraju. No ono što me iznenadilo odnosi se na simulaciju u kojoj sam uzeo razdiobu izlaznosti u prvom krugu i prema njoj simulirao realnu sliku povećane izlaznosti. Ispada da su Josipović i Grabar Kitarović toliko izjednačeni da bi u toj situaciji aktualni predsjednik dobio pola postotka više, pa bi protukandidatkinja izgubila. Dakle relativno izrazito malo, ali u korist Ive Josipovića. Prema procjeni - ako bi prosječna izlaznost u drugom krugu bila 60 posto, a razdioba izlaznosti ista kao u prvom krugu, Ivo Josipović dobio bi 51,2 posto, a Kolinda Grabar Kitarović 48,8 posto. No, ponavljam, kada bi razdioba izlaznosti bila preslikana s prvog kruga. Ovo je procjena bez dijaspore i samo za birališta u RH. Taj broj je dosta otporan na drmusanja u simulacijama. Ako pribrojimo dijasporu, Josipović je opet u prednosti. Osvojio bi 50,9 posto, a njegova izazivačica 49,1 posto', objašnjava profesor Davor Horvatić.

Napominje da će ovo biti nevjerojatno tijesna bitka. 'Sve će ovisiti doslovno o polarizaciji 20 posto glasača koji nisu glasali za njih u prvom krugu. Iz simulacija ispada da Ivo Josipović ima mali kapital u biračkim mjestima s većim brojem glasača. No koliko će se njih pokrenuti na izbore? Zaista nevjerojatno neizvjesna završnica', zaključuje naš znanstvenik.