'Sve je odraz vremena i ekstremno niskih temperatura. Više od 90 posto proizvodnje salate je stradalo, a ova što se grije u zatvorenim prostorima toliko je skupa kako bi se održala na životu jer dok je vani minus 15, ona se ispod tanke folije treba ugrijati barem na pet u plusu. Znate li koliko to košta? Ako netko želi jesti zelenu salatu umjesto kiselog povrća koje ima, onda neka to i plati', objašnjava za tportal Stjepan Horvat, predsjednik Zajednice povrćara grada Zagreba.

Dok su kupci šokirani cijenama, povrtlari sve tumače formulom ponude i potražnje. Kada nečega na tržištu nema, cijena raste.

Stradala i blitva, poriluk...

'Nije stradala samo salata, nego i blitva, poriluk. Propalo je sve kod nas, i na Mediteranu, u Španjolskoj, Italiji. Neće je biti ni iz uvoza jer je cijela Europa okovana ledom. Ljudi se moraju pomiriti s tim, takva je situacija. Moramo to prebroditi i ići dalje', govori on.

Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) kilogram blitve na hrvatskim veletržnicama u prvom tjednu ove godine dosezao je i do 14 kuna. Voće je pak poskupjelo između 10 i 25 posto, prema voćarskim procjenama, a cijene koje su sada na tržnicama izjednačile su se s onima, objašnjavaju voćari, u trgovačkim centrima. Tako je kilogram jabuka prema TISUP-u u prvom tjednu ove godine na veletržnicama iznosio i do osam kuna, mandarina pet, a krušaka dvanaest.

Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić smatra kako nema razloga za toliko divljanje cijena iako domaću proizvodnju smatra vrlo važnom radi stabilizacije tržišta.

'Eventualno opravdanje za porast cijene ima salata koja se je smrzla, nema je i sada se pokušava nešto zaraditi kako bi se nadoknadila šteta. Ostalo što je ujesen skinuto i spremljeno, tu nema razloga za poskupljenjima, ono može porasti na bazi nekog mjesečnog troška samoga skladištenja. No trgovci očito koriste priliku da zarade', kaže za tportal Brlošić.