Cilj je da svi pacijenti koji trebaju specijalistički pregled do njega dođu odmah, pa se na dvije do tri lokacije dijagnostika može obaviti već sutradan, rekao je Fakin sudjelujući na kongresu Udruge poslodavca u zdravstvu u Šibeniku.

"Mislimo da ima prostora i za daljnje smanjenje, pa smo dali zeleno svjetlo za pojačanu dijagnostiku, a bolnicama za pretrage poput CT-a MR-a ili ultrazvuka plaćamo sve obavljeno. Tako je i u kardiokirurgiji, gdje nemamo čekanja za ugradnju srčanih zalistaka", kazao je Fakin.

Ove godine u Sloveniji su odlučili plaćati dodatnih 20 posto programa svima koji rade ambulantnu specijalistiku, sve sa ciljem da skrate liste čekanja. Sav dodatni novac koji slovensko zdravstvo dobiva zbog rasta BDP-a usmjerava se u ustanove, a glavna je poruka - radite više i više ćemo vam platiti, kaže Fakin.

U Sloveniji se za zdravstvo izdvaja 1700 eura po stanovniku, što je više nego dvostruko od Hrvatske, gdje se izdvaja 750 eura po stanovniku. U slovensko javno zdravstvo, koje skrbi o dva milijuna osiguranika, ulaže se oko tri milijarde eura godišnje, što odgovara hrvatskom zdravstvenom proračunu, no kod nas ima dvostruko više osiguranika.

Dok zdravstvene vlasti u Hrvatskoj nastoje privući više građana koji će uplaćivati policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u Sloveniji se razmišlja o njegovu ukidanju, a ministar Fakin smatra da je u situaciji kada rastu prihodi od zdravstvenog doprinosa ukidanje dopunskog osiguranja pravednije i solidarnije rješenje. U Sloveniji polica iznosi 30 eura.

Dopunsko osiguranje, objašnjava, bilo je dobro rješenje 1992. kada je uvedeno, jer se nije moglo prikupiti dovoljno novca od zdravstvenog doprinosa, no u današnjoj situaciji pravednije je da se novac dijeli na solidaran način iz "jedne vreće".