Koristi se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, a Grad ju je trošio na “programske aktivnosti udruga, kapitalne projekte vjerskih zajednica te obilježavanja prigodnih manifestacija”.

Tako se u nedavno objavljenoj državnoj reviziji zagrebačke gradske blagajne objašnjava kamo je otišao 5,1 milijun kuna proračunske zalihe, navodi dnevnik.

Novac se nikako nije trebalo rasipati za ono za što je na kraju rasipan, kaže Državni ured za reviziju, koji je Gradskoj upravi odmah naložio da “proračunsku zalihu koristi za namjene propisane odredbama Zakona o proračunu”.

Tek djelić je ovo nepravilnosti utvrđenih revizijom 2018., godine na čijem je koncu u proračunu nađen i manjak od gotovo 630 milijuna kuna, a Državni je ured sad objavio i da je tada zaduženost Grada iznosila 1,9 milijardi kuna.

Sporne su državi gradske javne nabave, korištenje novca za spomeničku rentu, način nagrađivanja zaposlenika, ugovori o djelu, nepostojanje izvora financiranja za gospodarske manifestacije, davanje prostora na korištenje bez javnog natječaja, kao i niz drugih stavki, donosi Večernji list.