'Hrvatska ima malu vojsku; ukrajinska vojska radikalno je veća. Ozbiljno je pitanje kako vojska koja ukupno broji dvije brigade može obučavati višestruko veći i tehnološko bitno razvedeniji obrambeni vojni sustav. Ako i bude govora o kakvoj obuci, to ne može biti obuka cijelih oružanih snaga, kao ni jedina priprema za nekakvu operaciju združenog tipa - tim više što Hrvatska i sama muku muči sa združenim vojnim djelovanjima', rekao je Tabak za tportal.

Europska unija jedinstvena je u svojoj podršci Ukrajini, a jedini vid pomoći koji je službeni Zagreb zasad priznao jest organiziranje liječenja i rehabilitacije u Hrvatskoj za pripadnike Nacionalne garde Ukrajine, stradalih tijekom obavljanja antiterorističke operacije na istoku Ukrajine.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u srijedu je potvrdilo da je projekt rehabilitacije ukrajinskih ranjenika 'pred realizacijom'. 'Ukrajinske vlasti zatražile su putem NATO Sektora za civilno krizno planiranje pomoć u liječenju i rehabilitaciji ranjenika, na što je Hrvatska pozitivno odgovorila. Projekt će se realizirati u sklopu razvojne i humanitarne pomoći MVEP-a, u suradnji s Ministarstvom zdravlja', poručili su iz Ureda glasnogovornika MVEP-a.

Dr. Taras Kuzio, bivši direktor NATO-ovog Informacijskog i dokumentacijskog centra u Kijevu, piše kao gost-autor u blogu za Financial Times da su separatistički izbori u Donjecku i Luhansku de facto utvrdili novu granicu između Rusije i Ukrajine te da predloženi ruski sporazum s odmetnutim 'narodnim republikama' veoma podsjeća na priznanje neovisnosti Južne Osetije i Abhazije u rujnu 2008. godine.

Hrvatska dijaspora 'bogatija' od ukrajinske

Kuzio dijagnosticira da su Europska unija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju posve podbacile u dosadašnjim zamrznutim konfliktima, pečatirajući ruske 'mirovne okupacije' smokvinim listom legitimiteta.

Ukrajini preostaju dvije mogućnosti, a prva od njih je 'prihvatiti ponude Hrvatske i drugih u dodatnoj obuci i savjetovanju ukrajinskih sigurnosnih snaga za poduzimanje vojnog napada i ponovnog zauzimanja teritorija koje je aneksirala Rusija'. FT piše da su 1991. jugoslavensko-srpske snage porazile Hrvate, ali pet godina nakon toga, nakon goleme podrške iz dijaspore i tajne vojne podrške iz SAD-a i drugih zapadnih zemalja, 'nove hrvatske snage porazile su srpske separatiste i okončale tri zamrznuta konflikta'.

Kuzio problematizira to što ukrajinsku dijasporu uglavnom čine 'profesionalci', a ne biznismeni pa raspolaže s manje novca od 'poslovno orijentirane' hrvatske dijaspore.

Druga opcija, za koju se zalaže profesor sa Sveučilišta Rutgers Alexander Motyl jest odustajanje od enklave Donbas. U posljednjih pet mjeseci poginulo je, ranjeno ili nestalo najmanje 2.000 ukrajinskih vojnika te nepoznat broj separatista. Prema ruskim nevladinim organizacijama, poginulo je ili nestalo između 1.500 i 4.300 ruskih vojnika, a broj poginulih civila popeo se na tri tisuće.

Članak Financial Timesa možete pročitati ovdje