U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku zabilježi od tri do pet ugriza zmija otrovnica, no smrtonosni su rijetki iz više razloga, osobito ako liječenje uslijedi u roku od šest do 10 sati. Prije svega treba znati da su samo tri od 15 naših zmija otrovne te da nisu svi ugrizi onih najotrovnijih jednako opasni.

U Hrvatskoj su otrovni poskok, riđovka i planinski žutokrug. Na području Medvednice i uz obalu Jadrana uglavnom živi samo poskok, dok je riđovka česta u šikarama i močvarama Slavonije te u šumama Gorskog kotara. Najviše je ugriza poskoka i to u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poskok je najveća i najotrovnija zmija u Europi. U svojim žlijezdama ima do 40 mg otrova. Ugriz riđovke uglavnom se može preživjeti čak i bez medicinske intervencije, no ipak se treba javiti najbližem liječniku. Žutokrug je najmanje opasan; posljedice su slične ubodu pčele.

Ugriz poskoka, ako se na vrijeme ne tretira kako treba, može biti smrtonosan. Čak i mladunci dugi do 18 cm opremljeni su otrovom koji može biti opasan. No poskoci nerijetko čuvaju otrov za plijen pa njihovi ugrizi znaju biti racionalizirani, malih doza ili čak 'suhi'.

Otrov poskoka sastoji se uglavnom od hemotoksičnih tvari, koje zgrušavaju krv i izazivaju šok. Manje kralježnjake može ubiti u nekoliko sekundi. Za čovjeka je smrtonosna doza između 25 i 40 mg ovisno o dobi, zdravlju i mjestu ugriza - najopasniji su oni u gornjem dijelu tijela, blizu glave. Snaga poskokova otrova jača je od snage nekih kobri kod kojih je smrtonosna doza u prosjeku između 30 i 50 mg. Ugrizi su najčešći ljeti kada su i zmije i ljudi vani. Sve tri zmije imaju tamne šare na leđima no poskok ima karakterističan roščić na nosu.

Najopasniji nisu velebitski

Važno je znati da poskoka, iako su najučestaliji u južnim priobalnim krajevima, ima i u mnogim dijelovima unutrašnjosti Hrvatske. Štoviše, oni znaju biti otrovniji od dalmatinskih!

Prema dostupnim podacima, najviše je poskoka ove je godine zamijećeno nedaleko od Otočca. Više nego inače zabilježeno ih je i na području općina Plitvička jezera i Udbine.

Po jačini otrova na prvom su mjestu poskoci u okolici Slunja, a zatim slijede velebitski, zagrebački i krapinski.

Prema informacijama naših liječnika seruma u Hrvatskoj ima dosta mada ne onoliko koliko ga je bilo prije nego što se Imunološki zavod našao u problemima. Serum se sada po višoj cijeni nabavlja iz inozemstva pa ga je i nešto manje.

Poskok je troma zmija. Protivno uvriježenim mitovima pretežak je da bi mogao skakati. No ponekad, kada je uznemiren, može se baciti sa stabala ili stijena. Rijetko se brani ugrizom, radije bježi, međutim kada napada vrlo je brz.

Nesretnog Bjeloperu poskok je ugrizao u vrtu dok je brao rajčice. Serum je primio vrlo brzo u Domu zdravlja, međutim, umro je na putu na daljnje bolničko liječenje.

Kako da vas ne ugrize i što ako ugrize?

Ako vas poskok ugrize, važno je ne paničariti jer strah i kretanje ubrzavaju srce i protok krvi, a time i širenje otrova. Otrov ne treba pokušavati nevješto isisavati. Ako je to moguće, ranu je dobro podvezati kako bi se usporilo širenje otrova tijelom. Odmah se dovezite u najbližu ambulantu.

Kako biste se zaštitili od zmija, izbjegavajte šetnju mjestima koja su nepregledna. Da biste ih upozorili ili otjerali, lupkajte štapom po tlu ispred sebe. Tijekom proljeća poskoci se češće sreću po danu, a za ljetnih vrućina ujutro i predveče. U jesen pripazite na grane drveća i grmlje kraj mjesta prolaska - u to doba se tamo rado sunčaju. Odijenite duge hlače i po mogućnosti čizme. Ako opazite otrovnicu, držite se na pristojnoj udaljenosti od najmanje dva metra. Kad god je moguće, zaobiđite je.

Autor ovog teksta i sam je, u svom vrtu podno Medvednice, imao četiri bliska susreta s poskocima.

Poskoci su zaštićeni i uglavnom bezopasni ako ih ne ugrožavate. Zato ih nemojte ubijati osim ako nemate nikakvog drugog izbora!