U izvješću ste nabrojali samo statističke podatke, niste se dotaknuli merituma, iz izvješća nismo mogli saznati ništa, predbacili su glavnoj državnoj odvjetnici Peđa Grbin (SDP) i Nikola Grmoja (Most).

Grbin prstom upire i u neprihvatljiv odnos saborske većine i Sabora prema DORH-u, u siječnju ove godine raspravlja se o izvješću za 2019. godinu. No, te rasprave ni sada ne bi bilo da oporba nije pribavila potpise da ta točka dođe na dnevni red, rekao je Grbin.

Hrvatska je prvak Europe po percepciji korupcije

Iz Izvješća nismo mogli saznati ništa, osim da DORH ima želju, volju i energiju da se obračuna s kriminalom, no brojke govore drugo, kaže Grmoja i tvrdi kako je Hrvatska „prvak Europe po percepciji korupcije“.

Viceprvak je Slovačka, no ona je s novom vladom krenula u sustavnu reformu pravosuđa i ustanovila poseban sud koji treba pratiti rad državnih odvjetnika i sudaca, već je 15 sudaca završilo u zatvoru, a glavni državni odvjetnik je uhićen jer mu je u mobitelu nađena prepiska s kriminalcima, kaže zastupnik, pitajući se što bi bilo kad bi se pročešljali mobiteli hrvatskih državnih odvjetnika.

DORH je prozvao da poduzima radnje tek nakon medijskih priča, pokazujući to primjerom župana Žinića. Glavnu državnu odvjetnicu je upitao hoće li sada konačno istražiti kriminal i korupciju u Ministarstvu vanjskih poslova „koju štiti po nalogu premijera Plenkovića“.

Davor Dretar (DP) ističe da se uskočki predmeti u 73 posto slučajeva rješavaju sporazumima stranaka, da su za organizirani kriminal donesene 294 osuđujuće presude, no samo 94 zatvorske kazne.

Dalija Orešković (Centar) zapitala se kada je nastalo pravilo da se izvještaj svodi na statističke podatke i da u njemu zastupnici ne dobivaju argumente kako bi shvatili gdje su glavni problemi.

I Tomislav Tomašević (ZLB) kaže kako bi volio da je glavna državna odvjetnica rekla što treba napraviti da se pojača borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jesu li to financije, zakoni ili nešto drugo. Poručio joj je i kako nije dobra praksa da premjer kaže da treba istražiti poslijeratnu obnovu, a onda par sati kasnije DORH kaže da će se pokrenuti izvidi.

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Marija Jelkovac izvješće drži cjelovitim, s puno podataka. Možemo se zapitati postoji li raskorak između percepcije, tvrdnji oporbe i onoga što su stvarne činjenice u izvješću, rekla je zastupnica.

Povećana stopa ažurnosti i skraćeno vrijeme za rješavanje predmeta

Glavna državna odvjetnica ističe kako je nesporno da se na svim razinama državnog odvjetništava stopa ažurnosti povećava, a vrijeme potrebno za rješavanje neriješenih predmeta skraćuje.

Tako je, navela je Hrvoj Šipek, USKOK u 2019. primio 1553 nova predmeta, u radu su iz 2018. imali 775, riješili su 1626 predmeta, stopa ažurnosti iznosi 105 posto.

Kad je riječ o DORH-u, ažurnost je povećana zbog povećanog broja rješavatelja, prosječna stopa ažurnosti iznosi 104 posto.

Koncem 2019. imali smo 42 državna odvjetništva, 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH. U njima je ukupno zaposleno 1.812 osoba.

Za rad svih državnih odvjetništava bila je odobreno 354 milijuna kuna, rekla je.

Hrvoj Šipek ističe da se posebna pažnja posvećuje predmetima ratnih zločina, korupcije, govora mržnje.

Kad je riječ o ratnim zločinima, u izvještajnoj godini postupci su pokrenuti protiv gotovo 3.700 osoba, optuženo ih je preko 2.100, bez obzira na vojnu ili nacionalnu pripadnost. U ovom trenutku imamo 594 optužene osobe bez presude, rekla je glavna državna odvjetnica ističući da se provjeravaju sve kvalitetne informacije i ulažu napori da dođe do dokaza, surađuje se s tužilaštvima susjednih zemalja i međunarodnim tijelima.

Na području korupcije odrađen kvalitetan posao

Na području korupcije i organiziranog kriminala, USKOK je, tvrdi, odradio vrlo kvalitetan posao.

„Radi se na složenim predmetima, pa se rezultati ne mogu očekivati preko noći“, istaknula je napominjući da je taj rad opterećen velikim brojem prijava koje su često neutemeljene, pa struktura donesenih odluka kaže da se radi o čak 70 posto odbačaja. Objasnila je da je to stoga jer se radi o prijavama građana protiv službenih osoba, nezadovoljni njihovim radom, građani drže da se radi o nezakonitom i koruptivnom radu.

Sve relevantne sumnje na korupciju se provjeravaju, no USKOK nije nadzorno tijelo, naglasila je Hrvoj Šipek.

Navela je i da je za kazneno djelo govora mržnje u 2019 prijavljeno 60 osoba, optuženo 40, odbačeno je sedam prijava, sudovi su osudili 13 osoba.