Posljednji rat u Bosni i Hercegovini okončan je 21. studenoga 1995., kada je nakon višetjednih pregovora uz posredovanje američke diplomacije parafiran mirovni sporazum u zrakoplovnoj bazi u Daytonu u Ohiju, no toga datuma su se u ponedjeljak sjetili uglavnom mediji, dok su političke reakcije bile rijetke
Izaslanstva koja su predvodili tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović i predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević parafirali su sporazum kojim je okončan troipolgodišnji rat, a tadašnja RBiH je definirana kao nova država BiH, s unutarnjim ustrojem temeljenim na dva entiteta. Za Brčko je dogovorena međunarodna arbitraža, koja je kasnije dovela do uspostave posebnog distrikta na tom strateški važnom dijelu teritorija koji i danas presijeca Republiku Srpsku na dva dijela. Daytonski sporazum svečano je potpisan 14. prosinca 1995. u Parizu, u nazočnosti šefova država ili vlada svih važnijih zapadnih država i Rusije.
BiH i danas grca u dubokoj političkoj krizi, a kao i svi drugi značajniji datumi tako se i parafiranje sporazuma u Daytonu u BiH obilježava na različite načine, ovisno o tome o kojem entitetu je riječ. U Republici Srpskoj su 21. studenog proglasili entitetskim praznikom, dok je u Federaciji BiH bio uobičajeni radni dan.
vezane vijesti
Na obljetnicu parafiranja Daytonskog sporazuma nije se osvrnuo nitko od aktivnih hrvatskih i bošnjačkih političara, a sadašnji predsjednik RS Milorad Dodik kazao je kako je to datum kada su Srbi "odlučili biti u državnoj zajednici koja se zove BiH".
Izjavio je i kako je nezadovoljan intervencijama međunarodne zajednice nakon rata, ustvrdivši kako su je time oskvrnuta bit Daytonskog sporazuma "pa će se vidjeti što će biti dalje", a svakako će raditi na vraćanju svih ovlasti entitetima. Taj je projekt, kako je kazao, tek privremeno ostavljen po strani i to zbog rata u Ukrajini.
"Dajte nam ustavnu poziciju i ustavnu BiH. Ako je nema, neće biti nikakva (BiH)", kazao je Dodik u Banjoj Luci ponovo aludirajući na mogućnosti da se RS otcjepi od BiH.
Neizravnu potporu Dodiku odmah je dalo veleposlanstvo Rusije u BiH pozivajući na hitno ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR). U posebnoj izjavi je navelo kako se Rusija, kao država koja je jedan od jamaca Daytonskog sporazuma, striktno zalaže za poštivanje temeljenih načela ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta, a odbacuje "pokušaje vanjskih igrača da u vlastite sebične geopolitičke svrhe revidiraju ove nepokolebljive temelje moderne BiH".
Rusko je stajalište kako izmjene Daytona "mogu imati bespovratne i opasne posljedice".
Jedan od sudionika pregovora vođenih u Daytonu, ratni predsjednik parlamenta Republike BiH Miro Lazović, kazao je u ponedjeljak kako politički ciljevi koji su bili na pozornici 1996. ni danas nisu nestali, a loša ustavna rješenja samo su doprinijela jačanju etničkih podjela u zemlji.
"To nije bilo rješenje koje je doprinijelo uspostavi stabilne i funkcionalne države BiH", kazao je Lazović komentirajući za lokalne medije obljetnicu parafiranja Daytonskog sporazuma. Lazović je dodao kako je velika šteta što je BiH 2006. propustila usvojiti "travanjski paket" ustavnih reformi kojega je ponudio SAD i koji je mogao biti kvalitetna nadogradnja manjkavih rješenja iz Daytona.
