Pad profitabilnosti

Prema posljednjim dostupnim podacima središnje banke, onima do kraja rujna ove godine, bruto dobit odnosno dobit prije oporezivanja hrvatskih banaka u odnosu na isto razdoblje lani smanjena za više od 30 posto, odnosno gotovo milijardu kuna.

Podaci Hrvatske udruge banaka govore pak o padu neto dobiti za čak 47 posto, što je najviši pad neto dobiti banaka od 2001. godine te viši čak i od pada iz 'prvog udara' krize 2009. i 2010., kada im je dobit pala 27 posto.

Od ukupno 30 banaka s dobiti u tom je razdoblju poslovalo njih 17, dok 13 banaka bilježi gubitke

Na povijesno niskim su razinama i povrat na prosječnu aktivu (0,49 posto) te kapital (3,86 posto), koji su također pali ispod razina iz prve faze krize.

Viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Damir Odak ovih je dana, govoreći o padu dobiti banaka u devet mjeseci ove godine za oko milijardu kuna u odnosu na prošlu godinu, kao glavni uzrok tom padu naveo smanjenje kamatnih prihoda koji su oko 1,2 milijarde kuna manji nego prethodne godine.

Po podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci ove godine krediti stanovništvu su smanjeni za 1,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (isključujući učinak tečaja i prenošenja loših plasmana jedne poslovne banke na društvo u indirektnom vlasništvu banke majke), čime je nastavljen petogodišnji trend razduživanja sektora stanovništva, dok se kod plasmana poduzećima bilježi blagi rast, za 1,2 posto.

I u ovoj je godini zabilježen rast tzv. loših kredita te je na kraju rujna ove godine od ukupno 288,3 milijarde kuna kredita njih 15,32 posto, ili 44,16 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. Pritom je, po podacima HNB-a, kod kredita građanima udio loših kredita krajem rujna iznosio 10,61 posto, dok je kod poduzeća taj udio 27,44 posto.

Odak je pred kraj godine upozorio i na još jednu zabrinjavajuću pojavu - sve veći porast kredita koji se otplaćuju, ali uz kašnjenje duže od 90 dana. Trenutno su takvi krediti na razini od oko 25 posto ukupnog kapitala banaka, a Odak je kazao kako bi, ako se ništa ne promijeni, u 2014. mogli dosegnuti 50 posto aktive.

Ipak, i središnja banka i same banke naglašavaju kako je hrvatski bankarski sustav još uvijek vrlo stabilan, s najvišom stopom adekvatnosti kapitala u Europi, od prosječnih 21,26 posto, kao i visokom stopom pokrića loših kredita rezervacijama od oko 43 posto.

Država zaštitila dužnike u 'švicarcima'

Dodatni udar na profitabilnost banaka od iduće bi godine mogao doći i od izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), oko kojih su se mjesecima vodili prijepori između bankara, ministra financija i Udruge Franak. Izmjene tog zakona na snagu stupaju 1. siječnja 2014., a središnja je banka procijenila da će njihova primjena za banke značiti trošak od oko pola milijarde kuna.

Također, ostaje za vidjeti kakav će financijski učinak imati eventualno drugostupanjsko potvrđivanje presude zagrebačkog Trgovačkog suda u korist udruge Potrošač u tzv. slučaju franak

Ta je udruga na inicijativu Udruge Franak podnijela tužbu protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke, koje su, prema obrazloženju prvostupanjske presude, povrijedile interese potrošača i prekršile Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obveznim odnosima.

Prema toj nepravomoćnoj presudi, banke bi morale kredite zaduženih u francima konvertirati u kredite u kunama s tečajem na dan ugovaranja i s fiksnom kamatom, a povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.

Problemi malih banaka

U najvećim problemima ove su se godine našle male banke - od 13 banaka koje su poslovale s gubitkom njih 12 su banke s pojedinačnim udjelom u ukupnoj bankarskoj aktivi manjim od jedan posto.

U znatno većim problemima našla se Centar banka, koja je sredinom godine 'prijavila' gubitak veći od 66,4 milijuna kuna. Ta je banka prošle godine dokapitalizirana s više od 130 milijuna kuna, no ovogodišnji pokušaj dodatnog kapitalnog jačanja Centar banke završio je pokretanjem stečaja. Kao strateški partner, koji bi dokapitalizacijom stekao većinsko vlasništvo nad Centar bankom, pojavila se češka J&T banka. No, samo dan nakon što je od HNB-a dobila suglasnost, J&T je povukla svoju ponudu za dokapitalizaciju te je početkom listopada otvoren stečajni postupak nad Centar bankom.

Centar banka bila je jedna od malih banaka koje su se, prema ideji Ministarstva financija, trebale konsolidirati, uz Vaba, Karlovačku, Nava banku te Banku Kovanica, što se nije realiziralo. Vaba banka tako godinu završava u potrazi za novim većinskim vlasnikom, Karlovačka banka ima obvezujuću ponudu Ivana Žabčića i Marka Vukovića, vlasnika karlovačke tvrtke HS Produkt, za dokapitalizaciju u iznosu od 75 milijuna kuna, a za stjecanje 75 posto plus jednu dionicu Karlovačke banke, dok će Banku Kovanicu njen većinski vlasnik, Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino, dokapitalizirati s 4 milijuna eura.

305580,302403,297284,297566
Neuspjela privatizacija HPB-a

Ove je godine umalo došlo i do preslagivanja i 'na vrhu' bankarskog tržišta, na kojem prva tri mjesta godinama drže Zagrebačka, Privredna i Erste & Steiermaerkische banka.

Erste banka, koja s oko 15 posto tržišnog udjela drži treće mjesto, jedina je predala obvezujuću ponudu za kupnju 99,13 posto dionica HPB-a, a da je ponuda prihvaćena, nova bi banka bila druga po veličini, odnosno 'preskočila' bi PBZ.

Interes za sudjelovanje u privatizaciji HPB-a iskazale su mađarska OTP bank te Erste i Splitska banka, no Splitska banka nije poslala neobvezujuću ponudu, dok je mađarska OTP odustala u drugom krugu, odnosno nije poslala obvezujuću ponudu.

Jedini ponuđač u zadnjem krugu, Erste banka je ponudila 905,71 kunu po dionici HPB-a, što je bilo 232,29 kuna manje nego u neobvezujućoj ponudi, što su u Vladi ocijenili nedovoljnim te je ponuda odbijena, iako se prihod od privatizacije HPB-a očekivao u ovoj fiskalnoj godini.