Bila je predvodnica Hrvatskog proljeća, a s demokratskim promjenama 1990. godine osnovala je Hrvatsku narodnu stranku na djelovanje koje je imala presudan utjecaj i nakon što je otišla u političku mirovinu 1995. godine. Vesna Pusić, Radimir Čačić i Stipe Mesić uvijek su isticali kako je upravo Savka Dabčević-Kučar bila njihova politička zvijezda vodilja.

Savka Dabčević-Kučarrođena je na Korčuli 6. prosinca 1923. godine u obitelji koja porijeklo vuče iz Boke Kotorske. Ime Savka roditelji joj daju po liku iz jedne domoljubne pjesme najvećeg pjesnika hrvatskog narodnog preporoda Petra Preradovića

S obitelji živi u Splitu gdje se školuje u prestižnoj ženskoj realnoj gimnaziji u kojoj je jedna od najboljih učenica. Sama će reći da je u to vrijeme, krajem 30-ih godina 20. stoljeća, kada su se na obzoru nadvijali oblaci Drugog svjetskog rata i Europi prijetio okrutni nacifašizam sa svojim rasističkim teorijama, podržavala lijeve ideje i pokrete koji su se tada jedini otvoreno suprotstavljali toj velikoj političkoj i ideološkoj pošasti.
Školu završava upravo 1941. godine, u kaosu početka rata u Jugoslaviji.

Godine 1971. Savka Dabčević-Kučar postaje predvodnica Hrvatskog proljeća. Dvije godine ranije, 1969, Savka je postala predsjednica CK SKH, no 1. prosinca 1971. njezina politička karijera je naglo prekinuta. Na ozloglašenoj sjednici u Karađorđevu Savka je maknuta sa svih političkih funkcija i izbačena je iz Partije u koju je ušla 1943. godine.

U političkom životu samostalne Hrvatske Savka je prvo sudjelovala kao čelnica Koalicije narodnog sporazuma, a potkraj 1990. godine osnovala je Hrvatsku narodnu stranku. Izabrana je i za prvu predsjednicu stranke, a na tu dužnost birana je još dva puta.

Od 1992. godine je saborska zastupnica, 1995. godine povukla se iz aktivne politike te postaje počasna predsjednica HNS-a.

Umrla je 6. kolovoza 2009. godine.