Izmjenama se u zakon se uvodi varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava. Formula na temelju koje se računa varijabilni postotak, zasniva se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana uz korektivni faktor koji predstavlja prilagodbu na dužu ročnost, odnosno vrednuje se utjecaj dužeg roka stambene štednje.

'Za 2015. prema toj novoj formuli za ovu godinu VPS će iznositi maksimalno 4,9 posto ili maksimalno 245 kuna po svakoj, onoj optimalnoj štednji, dakle od maksimalno pet tisuća kuna. I sredstva za tu odluku su osigurana u državnom proračunu. S obzirom na broj stambenih partija, dakle stambene štednje predviđena sredstva u proračunu za ovu godinu su 50-ak milijuna kuna. S obzirom na varijable koje ulaze u ovu formulu, kao što rekoh, prosječna kamatna stopa te faktor stabilizacije kamatne stope i način na koji se ona uračunava, za 2016. osigurali smo ista sredstva. Iako je procjena iz svega ovoga da će ta sredstva pojedinačno možda biti koju kunu niža, ali s obzirom na to da očekujemo i tržišno porast samih ugovora stambene štednje, procjenjujemo da će i sredstva osigurana u proračunu biti dovoljna za sljedeću godinu', kazao je obrazlažući izmjene zakona zamjenik ministra financija Igor Rađenović.

Nema stambene izgradnje, a poticaju su niski, kritizirao je pak nezavisni zastupnik Slavko Linić. 'Prema tome, 2015. s ogromnim brojem dužnika, s nemogućom situacijom jer neće moći riješit te dugove, mi još uvijek nismo promijenili stambenu politiku kao okosnicu socijalne politike svake države. Nismo. Vrijeme je da zaista poručimo da nismo u mogućnosti osigurati vlasništvo nad stanovima, ali da stambenu politiku možemo riješiti gradnjom stanova, poticati naše graditeljstvo da gradi stanove primjerene socijalnim stanovima i da najamninama koje će građani moći plaćati osiguramo njihovu osnovnu životnu potrebu. Nažalost evo, 2015. je, mi još uvijek nismo poslali takve poruke', poručio je Linić.

Podsjetio je Linić kako je Vlada privremeno ukinula poticaje 2013., no kako se tada ipak donijela odluka da se ne ukida zakon. 'Svaka analiza stambenih štedionica, vidjet ćete da je najvećim dijelom to potpora za štednju, da nažalost najveći dio te štednje ne ide ni u kupnju zemljišta, ni obnovu kuća, ni rekonstrukciju kuća, ni održavanje kuća i stanova, a najmanje ne ide u kupnju. Znači, mi podupiremo štednju', rekao je Linić.

Da Vlada problemu pristupa površno, smatraju pak u HDZ-u. 'Nije sporno da je ovaj zakon kroz godine primjene mnogima pripomogao riješiti temeljni problem stanovanja. Ali ako nešto treba mijenjati, onda treba znati zbog čega se to mijenja. Površno se pristupa problemu i luta se u traženju onog što se želi postići. Svaka je dosadašnja izmjena tog zakona bila samo izmjena smanjenja izdvajanja odnosno visine državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju', rekao je HDZ-ov Goran Marić.

Dao je Marić i svoje rješenje. 'Da se konačno jedan put kaže, onaj koji ima štednju u stambenoj štedionici sukladno godinama kojima štedi i količini koju ima dobit će državni poticaj onog momenta kada bude sklopio ugovor o kreditu. I takav štediša bi morao imati maksimalnu kamatnu stopu od 2,5 do tri posto', kaže Marić.

387738,363366,357389,354133