U nedjelju nas čekaju prijevremeni izbori, no vas kao kandidata neće biti. Ovaj put ste odustali od kandidature za Sabor, zašto?

Župan sam šibensko-kninski od 2006. i kao župan po hrvatskim zakonima ne mogu biti saborski zastupnik, za razliku od načelnika i gradonačelnika, što je hrvatski nonsens. Dvaput sam već bio izabran i ostvario saborski mandat i umjesto mene je išla zamjena. Gledajući funkciju župana i saborskog zastupnika, čini mi se da imam više inventivnosti i mogućnosti kreiranja 'nečeg svoga' kao župan, nego kao saborski zastupnik. Dvaput nisam upražnjavao taj saborski mandat i to sad već pomalo izaziva konotacije 'zato što Pauk dvaput sjedi na dvije stolice'. Opet bih došao u tu situaciju i opet ne bih upraznio taj mandat. Zato sam razmišljao da bi bilo dobro prekinuti tu praksu, a konzultirao sam se s predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem i rekao sam mu da je moja preokupacija županija, da se želim ponovno kandidirati za župana i da je to smjer koji me zanima. On se složio s tim i ja sam javno povukao kandidaturu. I čini mi se da je to dobro i pošteno odjeknulo.

Dvaput ste ipak bili na listi i izabrani ste u Sabor. Gdje je sad 'puknulo' da ste odlučili ne biti na listi za Sabor?

Upravo to, počeo sam intenzivnije osjećati gore spomenute negativne konotacije, došlo je do promjena u stranci, došlo je do želje da se te liste malo izmiješaju. Da opet zauzimam mandat, a neću biti u Saboru, nego netko deseti, nije imalo smisla.

Je li vam netko možda sugerirao da ne biste trebali biti na listi?

Ne. S obzirom da se to dogodilo nakon što je odustao Kalmeta, onda je krenula lavina spekulacija, međutim nema to veze jedno s drugim. Nije bilo sugestija, samo moja razmišljanja i moja glava.

Spomenuli ste Kalmetu koji je odustao od kandidature. Na listi u 9. izbornoj jedinici nema ni Josipe Rimac. Kako gledate na tu listu s obzirom da dosta ljudi koji su bili na toj listi sada nema?

Nema, fala Bogu ako nema, ali to ne znači da su prekriženi za sva vremena. Predsjednik je tako i najavio - da će biti 'rasfriškavanja' lista i to je i proveo. Mislim da je lista dobro posložena. Inače, nema liste kojom su svi zadovoljni, ali mislim da je ova transparentna i da je dobra reakcija javnosti i članstva na nju, a jako je važno da imate mir i u svom ataru. Primjedbe da na listi nema nekog tko predstavlja ruralni dio županije moguće je ispraviti u slaganju izvršne vlasti i kadroviranju nakon izbora. To su razmišljanja i Plenkovića koji ih je javno izrekao na nedavnom stranačkom druženju u Kninu.

Bilo je namjera da na tu listu dođe nekoliko ljudi iz Zagreba i to je i Darko Milinović zamjerio vrhu stranke.

Namjere su namjere, a velikim dijelom to su spekulacije i nagađanja. Sastavljanje lista je jedno teško 'rađanje'. I Andrej je u nekoliko navrata rekao da mu je to prvo iskustvo rada na jednoj takvoj stvari i da je to stvarno težak politički posao s nebrojeno kombinacija i razmišljanja, a na kraju ipak ispadne nešto što je prirodno i normalno. Ovaj put je ispalo prirodnije i normalnije nego prošli put, kada su na nekim listama osvanuli i ljudi koji nisu bili iz tog kraja, što je izazvalo poprilično reakcija članstva.

Na prošlim izborima ste primjerice imali bivšeg predsjednika Tomislava Karamarka koji zapravo živi u Zagrebu.

Ne govorim sad o bivšem predsjedniku niti bilo koga želim imenovati. Govorim o listama i njihovom sastavljanju i da su tada na određenim listama osvanuli neki koji nisu bili predloženi od lokalnog članstva koje bi trebalo sastavljati liste. Sada smo zadovoljni, imamo Branku (op.a. Juričev Martinčev), koja je nositeljica liste, a mi iz naše županije nikada nismo imali nositelja liste za 9. izbornu jedinicu. Mislim da je to jako dobra stvar.

Kakvo je vaše mišljenje o novom predsjedniku stranke? Koliko je on različit od svog prethodnika Tomislava Karamarka?

Plenković je otvoren, miran, moderan tip i kao takav je super pogodan u odnosu na sve što se događalo oko HDZ-a, pa i bivšeg predsjednika. To je čovjek koji je došao u pravo vrijeme na pravo mjesto, da nas na jedan način odvede u drugom, mirnijem smjeru i pokuša stvoriti dijelom konzervativnu, dijelom desnu, a u biti modernu stranku. Meni je to blizak čovjek i po ponašanju i svjetonazoru. Teško je inače naći nekoga u stranci tko je spreman javno kazati nešto negativno o predsjedniku, ali mislim da je Andrej stvarno pogođen izbor.

On je bio kandidat za zamjenika predsjednika na unutarstranačkim izborima 2012. Tada nije izabran, nego je izabran Drago Prgomet. Kako tumačite to da ga HDZ tada nije izabrao, a sada svi najbolje govore o njemu?

Drugo vrijeme, drugo okruženje, druga razmišljanja. Teško mi je to analizirati, ali sve ide u svom vremenu. Vremena se mijenjaju ili 'Times they are a changin'', kako nas pjesmom uči Dylan!

Čujete li se s bivšim predsjednikom Karamarkom?

Ne, s Tomom se nisam čuo još otkada je bio potpredsjednik Vlade. Mislim da je povlačenjem napravio dobar potez i radi svog mira jer nije više toliko interesantan javnosti, a i njemu paše to da nije pod svjetlima reflektora.

Pred nama su izbori. Gotovo je izvjesno da će HDZ, želi li sastaviti Vladu, morati pregovarati s Mostom. Koliko ste vi zadovoljni dosadašnjom suradnjom i aktualnom vladom u kojoj vam je Most partner? Ima li kakvih zamjerki i što bi se trebalo promijeniti u njihovom ponašanju da možete bolje surađivati i da se ne ponovi ovo što smo gledali posljednjih mjeseci?

Mislim da iz svake škole nešto naučiš, i ovo je bila određena škola HDZ-u, a i Mostu. Ako opet dođe do suradnje, očekuje se da budemo brži i efikasniji u donošenju određenih odluka koje utječu na uspješnost ove zemlje. Ljudi pogotovo nisu navikli na dugo 'rađanje' svih mogućih kadrova, a nisam siguran ni da je taj proces doveden do kraja. S druge strane, nisu kadrovi sve u tom poslu, ali su oni ti koji bi trebali biti lokomotive razvoja. Ljudi su bili deprimirani tim iscrpljujućim stvaranjem vladajućeg tima, uz ovu simpatičnu situaciju s premijerom koji slabo govori hrvatski, a kasnije je to preraslo u veliku manu. I to premijerovo odvajanje od jednih i drugih i vođenje neke svoje politike na kraju je sve iritiralo. Sada tražimo političkog čovjeka na toj funkciji.

Jedna od stvari na kojima će Most i dalje inzistirati je reforma lokalne samouprave, a pretpostavljam da to onda uključuje teritorijalni preustroj, što se tiče županija.

Ne, to je bila teza Mosta i prije formiranja Vlade, no nakon svojevrsne javne rasprave i polemike o tome što nas čeka i o čemu se radi, mislim da je ta tema odmaknuta od fokusa interesa. Najjednostavnije je bilo uhvatiti se županija i smanjiti ih s 20 na pet, šest ili sedam i reći 'nešto smo učinili'. Mislim da je ta oštrica prema županijama poprilično otupila jer nema stvarnog pokazatelja koji bi ikoga u državi uvjerio da je bolji sustav s pet ili sedam regija, a ne 20 županija. Mi u županijama jesmo za reformu jer smo bačeni na neke financijske margine koje teško izdržavamo, ali ne na ovaj način. Evo, i u mojoj stranci, u HDZ-u, ideja je da se smanji porez na osobni dohodak, a to podrazumijeva manjak sredstava u županijskim proračunima. Ali onda se sredstva trebaju alimentirati na drugi način, kroz porez na dohodak od kamata i porez na nekretnine ili porez na dobit ako se već ne želi dirati PDV. Ne može regionalna samouprava biti efikasna ako nema dovoljno poslova za obavljanje i ako nema financijskih sredstava za njihovo izvršavanje. Mi u županijama smatramo da teritorijalni preustroj nije reformska mjera. Reformska mjera je decentralizacija ove zemlje i to decentralizacija poslova i sredstava, što kao papagaji ponavljamo cijelo vrijeme. Svođenje 20 županija na pet regija je centralizacija ove države tamo gdje smo kvalitetno decentralizirani.

Govori se, pa i u vašoj stranci, o eventualnom spajanju općina.

Da, eventualno. Govori se eventualno jer nitko nije siguran u efekte, a ja sam siguran da bismo najprije trebali biti sigurni u ono što ćete postići ako povučete takav potez. A da biste bili sigurni, morate decentralizirati ovu državu, najcentraliziraniju u Europi. Evo jednog pokazatelja – europski prosjek fiskalne decentralizacije na lokalnoj i regionalnoj razini, odnosno udjeli proračuna lokalne samouprave u proračunu države iznose 20 posto, a u Hrvatskoj samo 14 posto s tendencijom smanjivanja.

Koliko vam je u posljednjih nešto više od pola godine pomogla i kampanja koju ste imali kao Hrvatska zajednica županija, u sklopu koje ste, primjerice, na ulaz u Šibenik postavili plakat 'Dobrodošli u Zadarsku regiju'? Neki su vam, pa i iz vaše stranke, zamjerili to.

Pomogla je i ta kampanja, sigurno da jest. Bit će ih još. Teško išta možete provesti danas, a da vam netko ne zamjeri. Zamjeraju nam u pravilu protivnici, pa i iz vlastitih redova. Zamjerili su nam i zbog tih plakata, a namjera nije bila provocirati građane, nego pokazati da se mora pitati i građane što žele, a ne da se govori o stvaranju novih regija bez konzultiranja s ljudima koji bi trebali biti sastavni dio te regije. Istraživanje koje smo radili kao Zajednica županija pokazalo je da samo 10 posto građana misli da bi ukidanje županija trebao biti prvi reformski korak koji bi kao doveo do velikih ušteda u državi. Ušteda je sasvim na drugoj strani, u upravi pod skutima države.

Želite opet biti župan, lokalni izbori su iza vrata. Jeste li razgovarali s predsjednikom stranke o tome?

Ne isključivo o toj temi, ali razgovarao sam s njim kada sam mu rekao da bih se povukao s liste zato što sam župan i ponovno bih htio biti župan. S tim se složio bez ikakvih primjedbi pa mislim da mogu reći da imam predsjednikov amen.

Na čelu ste Šibensko-kninske županije, a sam Šibenik je nekako u zadnje vrijeme bio podređen Zadru i Splitu, gradovima koji su se posljednjih godina, što se tiče turizma pogotovo, strašno digli.

To je nekada bilo, nekada je Šibenik bio i treći industrijski centar Jugoslavije, s TEF-om, s TLM-om, s remontnim brodogradilištem, Poliplastom, Revijom, Šibenkom i silnim industrijama. Rat je donio svoje i sve je to dosta srozano, a dvije glavne tvrtke su drastično osakaćene. TEF je ugašen odlukom Vlade, a TLM s uništenom elektrolizom tek sada preko slovenskog Impola ima budućnost. U svemu tome je došlo i do srozavanja Šibenika i zapravo traženja sebe. Međutim, Šibenik se zadnjih nekoliko godina diže, diže se kao grad, TLM oživljava kao gospodarska kralježnica županije i događa nam se turizam, i to gradski turizam. Šibeniku su strahovit rejting donijele obnove tvrđava, plaža, projekt Obonjan, šminkanje grada i tako nas počinje pratiti ta priča da se dižemo iz pepela u raskoši jedinstvene ljepote grada. Za Šibenik će se još čuti. I više nismo između Splita i Zadra, sad smo mi u centru, a oni su oko nas!

Ovih dana je u Šibeniku bio i Brad Pitt, navodno zainteresiran za investicije. Ima li u planu i nekih drugih investicija?

S obzirom na to s kim je bio Brad Pitt, pretpostavlja se da bi ta investicija mogla biti tu u Šibeniku. Šibenik je jedinstven grad jer na kilometar, dva od katedrale postoji na milijune kvadrata građevinskog, a neizgrađenog prostora, pa i prostor bivše tvornice TEF-a, ali i područje Zablaća, gdje se osmišljava jedan novi mini grad. Dizajnira ga Nikola Bašić, vrhunski boem i arhitekt, uz investitore koji već desetak godina otkupljuju zemljište na tom prostoru, i tamo će se dogoditi nešto što još nije viđeno. I u tome je vjerojatno interes Brada Pitta. Čekamo još i obnovu treće šibenske tvrđave, županija se brine o četvrtoj, tvrđavi Sv. Nikole, preko svoje javne ustanove, i očekujemo njen ulazak na popis UNESCO-ve zaštićene baštine. Šibenik će u turističkom smislu tek doživljavati vrhunce. Međutim, ja sam župan, pa moram reći da ima i u drugim dijelovima županije što za obilazak, od Kornata do slapova Krke i Krčića, od Rogoznice do Pirovca.