'U proteklih nekoliko godina više se puta pokazalo kako je proces mirne reintegracije složen i osjetljiv i koliko je zapravo nedovršen.

Nepraktično inizistiranje na provedbi nekih zakonskih odredbi izdvojenih iz političkog konteksta Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina dodatno je otežalo taj proces', kazala je Grabar-Kitarović.

Zbog toga se, istaknula je, mirna reintegracija, premda ispunjena u svojim temeljnim ciljevima, i dalje nameće kao nužan proces kojega treba završiti.

'Prije svega riječ je o potrebi pronalaženja novih puteva za takozvani suživot ljudi koji je često eufemizam za izolaciju i samoizolaciju', poručila je.  

Podsjetila je kako je na današnji dan 1996. godine započeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja koji je okončan dvije godine kasnije. Predsjednica se dotaknula prava nacionalnih manjina, te bitnim ocjenila donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, podsjetivši da su manjinska prava u Hrvatskoj uređena i drugim zakonima.

'Osim toga, uspostavljeni su i Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionlanih manjina čime je na vrlo visokoj normativnoj i strukturalnoj razini uređen korpus manjinskih prava', usvrdila je.

Konferenciju 'Znanstveni osvrt na mirnu reintegraciju danas', u povodu 18. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja,  organiziraju Europski dom Vukovar, Zaklada Friedrich Ebert iz Zagreba i Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ratnim zapovjednicima Grada, uručila odlikovanja obiteljima poginulih, umrlih i nestalih pripadnika vukovarske 204. brigade. Poslijepodne će se održati i prijem u prigodi obljetnice uspješnje mirne reintegracije Podunavlja kao i dana priznanja Republike Hrvatske.