"Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede", kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Granitom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

"Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019", kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

"Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (...) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom", poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

"Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti", kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

"Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao", kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na "trajno i nerazdvojno prijateljstvo" između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

"Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno", kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

"Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi - Hrvatska to neće zaboraviti".

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

"Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (...) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja", kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila "Godinom Skenderbega", s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao "nesumnjivo povijesni trenutak" u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

"Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo", poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.