Vlada je za današnju sjednicu pripremila 35 točaka, a prva odluka bit će usvajanje Nacrta prijedloga zakona o registru birača prema kojem će se napokon pokušati urediti kaotični popis birača i uvesti jedinstvena elektronička baza podataka
Kako se na popisu birača uoči parlamentarnih izbora nalazilo 4,09 milijuna građana (ne računajući dijasporu u kojoj je bilo 411.758 birača), a u Hrvatskoj je evidentirano 4,29 milijuna stanovnika od kojih je 3,1 milijun punoljetnih osoba s pravom glasa, očiti je ogromni višak birača na popisu kojeg trenutačno koristimo. Važećim zakonom građani se upisuju u popise birača prema mjestu prebivališta, a kako institut prebivališta uskoro nestaje te ćemo imati samo trajno i privremeno boravište, promjene zakona su prijeko potrebne.
Prijedlogom novog zakona uspostavlja se registar birača kao jedinstvene elektroničke baze podataka koja bi trebala uvesti reda u gotovo nakaradni popis.
Novi zakon daje veće ovlasti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove opće uprave te nadležnim uredima. U slučaju da ured utvrdi da su u evidenciju birača s trajnim boravištem upisane osobe koje su se iselile u inozemstvo, brisat će ih iz evidencije birača.
Uvodi se i institut 'aktivne registracije' za one koji neće imati trajno boravište u Hrvatskoj, a prethodna registracija provodit će se informatičkim putem. Slično je za građane koji žele glasovati izvan mjesta trajnog boravišta - moći će se privremeno upisati na biračko mjesto informatičkim putem ili odnošenjem zahtjeva u bilo kojem uredu u Hrvatskoj, neovisno o mjestu upisa u registar birača - što do sada nije bio slučaj.
Popis birača zaključivat će se rješenjem najkasnije osam dana prije dana održavanja izbora ili referenduma, a ovim zakonom se rješava i mogućnost da državljani drugih država članica Europske unije izađu na izbore u Hrvatskoj kada se budu birali zastupnici za Europski parlament.
Vlada danas, između ostalog, donosi i izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja kojim će predložiti redefiniranje pojma nezaposlene osobe bez radnog iskustva, kako bi se omogućilo stručno osposobljavanje i osobama koje su ostvarile više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju. Pravo na olakšicu za zapošljavanje traje dvije godine, a ne kako je do sada bilo propisano 'do dvije godine'.
