Tu je temu otvorio Peđa Grbin (SDP), ustvrdivši da se u raspravi zaobilazi bitno, a to je primjena predmetnog zakona u praksi, te način na koji se upravlja dubrovačkim zidinama, a što drži primjerom loše prakse.

Naime, objasnio je, Grad Dubrovnik i udruga Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) sklapali su od 1998. do prosinca 2017. ugovore o održavanju gradskih zidina. Na taj način Grad je gospodarenje zidinama, zaštićenim kulturnim dobrom, povjerio udruzi građana, omogućivši joj naplatu ulaznica, a time i ogromne prihode.

Radi se o dobru od nacionalnog značenja, kojim bi, valjda, trebali upravljati sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, kazao je Grbin.

Sanja Putica (HDZ) brani Društvo i ističe da su svi SDP-ovi vijećnici u Dubrovniku glasovali za potpisivanje ugovora da DPDS-om.

Prihod od ulaznica dijeli se tako da 60 posto ide Gradu, a 40 posto Društvu koje je dužno i ulaže u obnovu zidina i ostalih spomenika koji im se dodjele, objašnjava zastupnica i ističe da se kroz desetljeća Društvo dokazalo kao društvo stručnjaka koje volonterski upravlja obnovom spomeničke cjeline.

Grbin ustrajava na odgovoru zašto nije osigurano da se taj ugovor sklopi sukladno odredbi zakona. Ako je Društvo najbolje za upravljanje zidinama, onda ne bi bilo problema da se sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara proveo postupak javnog prikupljanja ponuda, pa neka Društvo pokaže da su najbolji, poručuje Grbin, pitajući se koji je smisao donositi zakon koji se neće poštovati?

Taj njegov stav dijeli Hrvoje Zekanović (Hrast), ali i hvali rad DPDS-a. To je, kaže, Društvo entuzijasta, domoljuba koji od 1952. volonterski obnavljaju svoj Grad.

Ministrica kulture Nina Koržinek Obuljen rezolutno odbacuje Grbinove tvrdnje o kršenju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

On nije prekršen, sve što ova Vlada i Ministarstvo rade, rade u skladu sa zakonom, uzvratila je SDP-ovu zastupniku. Ako mislite tako, izvolite to prijaviti, poručila mu je, te naglasila kako je primjer upravljanja kakav postoji u Dubrovniku primjer dobre prakse koje su prepoznale i međunarodne organizacije.

Izmjenama Zakona koji je dobio pohvale zastupnika, definira se da arheološke građevine sa građevinama koji se nalaze iznad površine zemlje, čine funkcionalnu cjelinu, omogućuje da se granice kulturnog dobra u registru definiraju, ne samo isključivo katastarskim česticama, nego i drugim oznakama u prostoru. To je iznimno važno i za definiranje obuhvata arheoloških lokaliteta koji su podmorski arheološki lokaliteti, objasnila je ministrica.

Izmjenama se ide korak dalje u pitanju prvokupa na kulturnim dobrima. Omogućujemo lokalnoj samoupravi da unaprijed, na zakonom propisan način, može donijeti odluku o tome kako će konzumirati sustav prvokupa, rekla je ministrica, držeći da će se na taj način omogućiti veća pravnu sigurnost svima koji sudjeluju u prometu nekretninama.