'Ne treba nam treći plan pomoći', rekao je Samaras u intervjuu za njemački dnevnik Bild. 'Postići ćemo naš cilj sa sadašnjim planom pomoći i to funkcionira.'

Grčka je prva europska zemlja koja je 2010. dobila financijsku pomoć 'trojke' EU-a, ECB-a i MMF-a, koji su joj odobrili dva programa zajmova u ukupnom iznosu od 240 milijardi eura kako bi izbjegla stečaj, a zauzvrat mora provesti drastične mjere štednje koje teško pogađaju njezine građane.

Njemački tjednik Der Spiegel objavio je nedavno da se razmatra mogućnost trećeg plana pomoći za Grčku vrijednog između 10 i 20 milijardi eura. Spominje se također mogućnost produljenja dospijeća svih zajmova odobrenih u sklopu programa pomoći s 30 na 50 godina i smanjenja kamate za dio dugova (80 milijardi eura iz 2010.) za pola posto.

Suočena sa sve nezadovoljnijim biračima zbog stroge štednje, grčka vlada opetovano ponavlja da joj nova pomoć ne treba.

Atena kategorički odbacuje mogućnost novih mjera štednje, ali traži ublažavanje duga, koji iznosi 175,5 posto BDP-a.

'Postoji dogovor s EU-om koji predviđa da, ako ostvarimo svoje ciljeve među kojima je primarni proračunski suficit, možemo računati na ublažavanje duga, primjerice u obliku produljenja roka dospijeća i nižih kamata', rekao je Samaras za Bild.

On očekuje da će službeni podaci za 2013. potvrditi da je Grčka ostvarila 'značajan' primarni proračunski suficit (ne računajući otplatu duga). 'Imajući u vidu naš napredak, premašit ćemo sva očekivanja', rekao je. Samaras je 30. siječnja rekao da je primarni suficit prošle godine bio viši od milijardu eura.

'Još ne postoje pouzdani podaci o deficitu i iznosu duga za 2013.', rekao je ovaj vikend za njemačke medije glavni direktor Eurostata Walter Redermacher. Eurostat bi te podatke trebao objaviti potkraj ožujka i do tada 'svi podaci koji se pojave bit će obična nagađanja', kazao je.

Europski dužnosnici ne očekuju bilo kakve odluke o Grčkoj prije izbora za Europski parlament, koji se održavaju od 22. do 25. svibnja.

Pitanje produljenja roka dospijeća grčkih zajmova i mogućeg smanjenja kamate 'trebalo bi biti razmotreno sredinom godine', kazao je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u intervjuu koji je u nedjelju navečer objavila njemačka javna televizija ARD.

Ministar je pozdravio 'velik grčki napredak', upozoravajući ipak da se još nije izvukla.

S obzirom na to da se približava kraj drugog plana pomoći, 'koji završava... potkraj godine, pojavi li se potreba za financijskom pomoći, a pretpostavljam da stanovita potreba postoji, bit ćemo spremni razgovarati o novim mjerama ako Grčka u međuvremenu ispuni traženo', rekao je. 'Kad je riječ o strukturnim reformama, Grčka još nije učinila sve što 'trojka' smatra potrebnim'.

Budući da Atena ne želi novi memorandum sa strogim mjerama štednje, 'trojka' bi se mogla odlučiti za prihvatljiviji 'koktel tehničkih mjera', smatraju zapadni analitičari. To bi bilo na tragu 'preventivnog programa' koji se spominje kao mogućnost za Portugal, koji bi iz međunarodnog programa pomoći vrijednog 78 milijardi eura trebao izići sredinom svibnja.

Samaras je također odbacio njemačke kritike da su Grci bogatiji od Nijemaca a traže novu pomoć.

Statistički podaci Bundesbanke 'temelje se na podacima iz 2009. i ne odražavaju stvarne uvjete života', rekao je, podsjećajući da stopa nezaposlenosti u zemlji iznosi 27 posto i da je životni standard u šest godina pao za 40 posto.

Bundesbanka je nedavno predložila oporezivanje privatne imovine građana prezaduženih država prije nego one zatraže pomoć, što je u listopadu sugerirao i MMF.

'Bogati Grci već su u velikoj mjeri oporezovani i bit će i više u budućnosti. Ne bismo mogli ostvariti svoje ciljeve bez tih poreznih prihoda', rekao je Samaras.