'Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradalaHrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila', ustvrdio je Žarko Radulović, a prenijeli su tamošnji mediji. Zeleno svjetlo za bušenje Jadrana dala je prošlog tjedna Vlada Crne Gore potpisivanjem ugovora s talijansko-ruskim konzorcijem Eni Novatek o koncesiji za proizvodnju ugljikovodika u crnogorskom podmorju.

Na izjave iz Crne Gore reagirali su iz Ministarstva gospodarstva, gdje smatraju da ovakve poruke potencijalno mogu nanijeti štetu gospodarstvu i turizmu RH te narušavaju sadašnje dobre bilateralne odnose između Hrvatske i Crne Gore. Sličan projekt pokušala je u Hrvatskoj progurati i vlada Zorana Milanovića, ali on je neslavno propao zbog žestokoga protivljenja javnosti, ali i nedefinirane granične crte s Crnom Gorom.

Iz Greenpeacea Hrvatska, koji je bio dio koalicije udruge koja se borila protiv projekta istraživanja nafte i plina u Jadranu, za tportal kažu da unatoč velikom protivljenju lokalnih zajednica i regija, Jadran je i dalje pod neposrednom prijetnjom novih naftnih platformi, primarno u Italiji, a sada i u Crnoj Gori.

'Istraživanje i eksploatacija nafte predstavljaju ogroman rizik za krhki, mali i zatvoreni morski ekosustav, za brojna zaštićena područja i vrste, ali i za turizam i ribarstvo od kojih lokalno stanovništvo tradicionalno živi. Mi smo u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana dobili pravu sliku o tome koje se sve opasnosti kriju iza bušenja Jadrana. Nažalost, stanovnici Crne Gore nisu adekvatno upoznati s tim rizicima', kazala nam je Marija Tomac, predstavnica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Posebno su zaprepašteni izjavom predsjednika crnogorske turističke zajednice da bi hrvatski dio obale u slučaju naftnog zagađenja stradao više nego crnogorski! Ta izjava, smatraju u Greenpeaceu, čin je potpune neodgovornosti i neosjetljivosti prema zajedničkom moru i okolišu, ali i prema dobrosusjedstvu i humanosti općenito.

'Jadran je jedan - morski okoliš ne poznaje nacionalne granice i nitko ga nema pravo ugrožavati. Vrlo je zabrinjavajuće da nakon što je ovakav štetan projekt zaustavljen u Hrvatskoj, sada ista opasnost prijeti na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika. Stoga tražimo od nove hrvatske vlade da iskoristi sve pravne mehanizme i snažno zahtijeva od svih susjednih država jedinstvenu zaštitu Jadranskog mora. Putem međunarodne koalicije Jedan Jadran, krovne ekološke organizacije država koje imaju izlaz na Jadran, ujedinile su se u zaštiti zajedničkog mora. Sada isto tražimo od svih nacionalnih vlada', poručila je Tomac.