Taj potez neće Grenlandu omogućiti samo eksploataciju nalazišta urana, već i rijetkih minerala koji se u industriji 21. stoljeća koriste za napredne tehnologije - od vjetroelektrana do hibridnih automobila i pametnih telefona.

Iako Grenland od 2009. ima široku autonomiju, njegov bivši kolonijalni vladar Danska još ima pravo glasa u pitanjima sigurnosti i obrane pa će tu odluku možda morati odobriti danski parlament, što bi dva naroda moglo dovesti do diplomatskih razmirica.

Taj otok s 57.000 stanovnika, površine četvrtine Sjedinjenih Država, od Danske je naslijedio politiku nulte tolerancije prema rudarenju radioaktivnih materijala, ali tim poslom sada želi osigurati svoju dobrobit i otvaranje radnih mjesta.

'Ne možemo živjeti s nezaposlenošću i rastom troškova života dok naše gospodarstvo miruje', rekla je grenlandska premijerka Aleqa Hammond, čiji je prijedlog ukidanja nulte tolerancije prema uranu usvojen nakon burne rasprave s 15 glasova za u odnosu na 14 protiv.

S otapanjem ledenog morskog pokrova i otvaranjem novih arktičkih pomorskih ruta, Grenland je izašao iz izolacije čime je stekao geopolitičku važnost i, zahvaljujući svojim neiskorištenim mineralnim resursima, privukao pažnju od Kine do Bruxellesa.

Od uvođenja autonomije većina političara se zalaže za jačanje tog oblika samouprave pa čak i moguću neovisnost. S rastom prihoda od rudarenja, taj se otok odvikava od Danske pomoći koja pokriva više od polovine njegova proračuna.

Namjeru da se na Grenlandu krene u rudarenje urana ranije su žestoko kritizirale udruge za zaštitu okoliša, upozoravajući da bi to moglo ugroziti netaknuti ekološki sustav u toj arktičkoj regiji.