"Ohrabren sam jer Ukrajina i Ruska Federacija žele raditi s nama i pristale su raditi s nama", rekao je Grossi na konferenciji za novinare nakon povratka iz Turske gdje je odvojeno razgovarao sa šefovima diplomacija dviju zemalja.

"Moramo brzo djelovati. Prvi mi je cilj uspostaviti izravan dijalog na vrlo visokoj razini", rekao je Grossi po povratku iz Antalije u Turskoj.

Ondje je odvojeno razgovarao s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom i ukrajinskim Dmytrom Kulebom koji su pokušali dogovoriti prekid vatre no nisu uspjeli.

Grossi je prvotno predložio odlazak u Černobil, mjesto najveće nuklearne civilne katastrofe u povijesti iz 1986. godine, no njegov su prijedlog odbacili.

Sada očekuje drugi prijedlog "idućih dana".

Stanje na terenu je "užasno", rekao je Grossi o ratnim djelovanjima u blizini nuklearnih elektrana.

Zato treba hitno "dogovoriti zajednički okvir za jačanje nuklearnih postrojenja" u Ukrajini koja ima 15 reaktora i nekoliko mjesta skladištenja nuklearnog otpada.

Černobil su 24. veljače zauzele ruske vojne snage u invaziji na Ukrajinu, a u srijedu je elektrana isključena iz električne mreže. Prekinute su telefonske komunikacije i ondje je blokirano 200 tehničara i čuvara koji rade dan i noć.

Nuklearka Zaporižja, najveća u Europi, bila je pogođena 4. ožujka topničkom vatrom te je izbio požar u jednoj zgradi,

U srijedu je IAEA izrazila zabrinutost zbog iznenadnog prekida prijenosa podataka iz Zaporižja do sjedišta u Beču, a u utorak se takva situacija dogodila s Černobilom.

Sustavi prijenosa podataka o nuklearnom materijalu koji stižu u sjedište IAEA-e omogućuju nadzor nuklearnih aktivnosti na daljinu.

"Stanje se pogoršava i to zabrinjava", rekao je Grossi. "Postupno gubimo veliku količinu informacija", objasnio je.

Od početka ruske invazije direktor IAEA-e neprestano upozorava na prijetnju rata u zemlji s tako velikom nuklearnom mrežom.