Posljednji preostali bjegunac stigao je u Haaški sud nakon gotovo sedam godina bijega.

Hadžića su srbijanske vlasti uhitile u srijedu, a u petak je stigao u pritvorsku jedinicu u Den Haagu, priopćio je ICTY.

 Hadžić će se pred sudom prvi put pojaviti u ponedjeljak, potvrdio je glavni haški tužitelj Serge Brammertz. ''Goran Hadžić sad je u pritovrskoj jedinici ICTY-ja i prvi će se put pojaviti pred sucem u ponedjeljak u 12 sati', rekao je Brammertz na konferenciji za novinare.

Južnokorejski sudac O-Gon Kwon, potpredsjednik ICTY-ja i vršitelj dužnosti predsjednika suda, imenovao se za suca koji će voditi prvo pojavljivanje Hadžića pred ICTY-em, u nalogu objavljenom na internetskoj stranici suda. U drugom nalogu kojim je odredio da se vođenje predmeta Hadžić povjerava II. raspravnom vijeću, sudac O-Gon u tročlano je vijeće imenovao suce Burtona Halla s Bahama, belgijskog suca Guya Delvoiea i suca Antoinea Kesia-Mbea Mindua iz DR Konga.

Hadžićevo izručenje počelo je pošto je srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović potpisala ekstradicijski nalog. Prije toga su se i Hadžić i njegovi branitelji formalno odrekli prava na žalbu na odluku beogradskog suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje.

Hadžić, vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tijekom Domovinskog rata, uhićen je u srijedu u blizini vojvođanskog sela Krušedola, nakon čega je prebačen u pritvorsku jedinicu beogradskog Posebnog suda.

Hadžiću je u petak ujutro omogućeno da posjeti teško bolesnu majku u obiteljskoj kući u Novom Sadu. Ondje se zadržao oko sat vremena,a po neslužbenim informacijama, posjetio je i očev grob na mjesnom groblju.

ICTY je bivšeg predsjednika tzv. SAO Krajine Gorana Hadžića optužio 2004. godine u 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina.

Hadžića (52) tereti se da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Po optužnici, "gotovo sve hrvatsko i nesrpsko stanovništvo toga područja bilo je nasilno preseljeno, protjerano ili ubijeno", kaže se u ICRY-jevu priopćenju. Konačni cilj pothvata bio je formiranje velike Srbije.