Hrvatski birači u lipnju izlaze na prijevremene izbore nakon što je vlast izabrana prošle godine izgubila mandat. Da, ali samo u Vrgorcu iako je sve više mišljenja da cijelu zemlju uskoro čekaju izvanredni parlamentarni izbori. Tako će građani Vrgorca treći put od 2013. odlučivati o sastavu svog Gradskog vijeća te o gradonačelniku i njegovu zamjeniku. Na izborima će se opet sučeliti liste predvođene HDZ-om i SDP-om te Nezavisna lista mladih koja je na prošlim izborima za Hrvatski sabor podržala Most nezavisnih lista. Kada u nedjelju 5. lipnja budu poznati rezultati izbora za novu vrgoračku predstavničku i izvršnu vlast, bit će jasno jesu li lokalni predstavnici i simpatizeri najjačih nacionalnih političkih opcija napredovali ili nazadovali u odnosu na prošlogodišnje izbore. Jer – proteklih godinu dana nije bilo politički burno samo u ovom dalmatinskom gradu, nego i u cijeloj Hrvatskoj. I dok se sad već učestali prijevremeni izbori u Vrgorcu podjednako čine rješenjem političkih blokada i njihovim nastavkom, postavlja se pitanje kako bi glasovali hrvatski birači na mogućim prijevremenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor? Bi li se ponovio vrgorački slučaj s novim preslagivanjem u predstavničkom tijelu koje u konačnici nije dovelo do stabilnosti ili bi biračko tijelo u zemlji ovaj put dalo uvjerljivog pobjednika?

Napokon, je li se u Hrvatskom saboru već formirala nova parlamentarna većina kako je to istaknuo Milivoj Špika iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) koji je na izborima 2015. nastupio u sklopu Domoljubne koalicije ili je do eventualnog političkog preslagivanja moguće doći jedino na novim izborima? Odmah treba istaknuti da pravi prijevremeni, odnosno izvanredni parlamentarni izbori u Hrvatskoj od 1995. do danas nisu provedeni. Iako su izbori 2003., 2007., 2011. i 2015. formalno održani nešto prije isteka punog četverogodišnjeg mandata zastupnika u tadašnjim sazivima, ti su se izbori održavali u gotovo pravilnim četverogodišnjim razmacima te su u sadržajnom smislu bili de facto redoviti. Ova ciklička ujednačenost razlikuje Hrvatsku u odnosu na, primjerice, Sloveniju i Srbiju koje su posljednjih godina imale nekoliko prijevremenih izbora. Jasno je i zašto. Na svim hrvatskim parlamentarnim izborima od prvih izbora 1990. do pretposljednjih 2011., pobjednik je raspolagao manje-više jasnom većinom glasova i mandata, a trećeplasirana politička opcija nikad nije stvarno odlučivala o vladajućoj većini. Sve do 8. studenoga 2015. Što se sve dogodilo od tada do danas, jasno je iz trenutačnog funkcioniranja vlasti. I dok se do prošlogodišnjih parlamentarnih izbora o prijevremenim izborima raspravljalo samo teoretski, sada nije isključeno da teorija prijeđe u praksu. Ali, s kakvim rezultatima?

Komu pašu prijevremeni izbori?

SDP-u bi izbori odgovarali najviše, HDZ-u djelomice, a Mostu najmanje. Međutim, to ne znači da bi novi raspored zastupničkih mandata donio jednoznačnog pobjednika. Na eventualnim novim izborima SDP može dobiti najviše jer je dno podrške birača dotaknuo 2015., a aktualna mu je početna pozicija – oporba. Ipak, nije svejedno bi li SDP na prijevremenim izborima nastupio samostalno ili u novoj koaliciji jer kao što se vidjelo na posljednjim izborima blokovski je nastup i SDP-a i HDZ-a onemogućio veći razmak među njima. Odluči li se pritom HNS na samostalan nastup ili u razmatranoj koaliciji sa strankama centra, stranka Ivana Vrdoljaka u novoj naelektriziranoj situaciji 'ili mi ili oni' može računati na samo manji broj mandata nego li što ih ima danas. Baš kao i članice Domoljubne koalicije koje bez HDZ-a teško mogu osigurati ulazak u Hrvatski sabor. U složenijoj je situaciji HDZ jer na prijevremenim izborima može osvojiti veći broj mandata, ali i izgubiti vlast, ili bolje rečeno, dio vlasti kojim trenutačno raspolaže. No, ponovi li HDZ makar minimalnu prednost u odnosu na SDP, a uz veći broj osvojenih mandata bude bliži natpolovičnoj parlamentarnoj većini, rizik izlaska na nove izbore isplatio bi mu se dvostruko. Prvo, manji bi mu broj mandata bio potreban za formiranje vladine većine. I drugo, riješio bi se neželjenog partnera.

Taj je partner, naravno, Most nezavisnih lista kojemu je rezultat iz studenog 2015. danas nedostižan. Jedino što stranci Bože Petrova u kontekstu prijevremenih izbora može koliko-toliko osigurati parlamentarni, a možda i vladin kontinuitet, jest suprotstavljanje HDZ-u, ali i SDP-u kao u prošloj predizbornoj i 'postizbornoj' kampanji. Bez toga Most gubi prepoznatljivost na političkoj sceni jer zasad nema konkretnih rezultata i konstruktivnih prijedloga kojima bi ponovno osvojio značajniju podršku birača. To je bilo moguće dok je Most kao nova opcija biračima djelovao kao privlačna hipoteza. Međutim, kada se ta hipoteza suočila s političkom realnošću i mogućnostima, dogodilo se isto ono što i laburistima, ORaH-u i zamalo Živom zidu. Kada u Mostu tvrde da će prije izgubiti izbore nego li raditi protiv svojih načela, treba im vjerovati uz pitanje jesu li u stranci svjesni da je većina njihovih birača već ocijenila da su izgubili načela. Možda bi Mostovom nastupu na novim izborima pomoglo ime premijera Tihomira Oreškovića, ali uz sve veći broj ispitanika koji misle da zemlja ide u pogrešnom smjeru, zasad nema dobitne kombinacije ni za koga.

Zato ne čudi da Milan Bandić sa svojom strankom i akvizicijama u klubu saborskih zastupnika, rješenje vidi u preslagivanju u postojećem sazivu Hrvatskog sabora. U eventualnom novom sazivu za njega će se teško naći mjesta ne priključi li se i sâm široj koaliciji. Preslagivanje u saborskim redovima bez izbora, a uz ovakav raspored mandata, bilo bi uzaludan posao iz samo jednog razloga. Nitko nema uvjerljivu većinu i jedno bi preslagivanje vodilo drugomu, a u konačnici izborima. Zbog toga bi prijevremeni izbori lako mogli rezultirati sličnim odnosom snaga HDZ-a i SDP-a uz veći broj mandata za obje stranke te marginalizacijom Mosta i još poneke stranke. Ipak, u Hrvatskoj se kao nikad prije političke i društvene (ne)prilike mijenjaju iz dana u dan te bilo kakav rasplet mogućih prijevremenih izbora ovisi o posljednjim aferama. I mogućim novim igračima i novim savezništvima na političkoj sceni. Stoga izborna kondicija građana Vrgorca možda uskoro postane standardom u Hrvatskoj...