Kada se promotre obećanja HDZ-a i SDP-a u pogledu mirovinskih prava, čini se kao da su na tom dijelu izbornih programa radili zajednički timovi. Na prvi pogled uočljiva je suglasnost u većini bitnih stvari, a razlike se mogu pronaći tek u detaljima.

Obje velike stranke predlažu usklađivanje visine mirovina s ciljem da prosječne mirovine sa sadašnjih manje od 40 posto dostignu razinu od 60 posto prosječne plaće. Pritom SDP usklađivanje veže uz rast prosječnih plaća i inflaciju, a HDZ uz kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života. Prema HDZ-ovoj računici, tijekom četiri godine mandata postojećim umirovljenicima mirovine bi trebale porasti za pet posto.

Mirovina i za 20.000 onih koji nisu dovoljno radili

Nakon što je SDP lani izašao s idejom o uvođenju socijalne mirovine, inicijativu je prihvatio i HDZ pa se sada i jedni i drugi zalažu da država osigura mirovinu svima starijima od 65 godina koji nisu bili zaposleni ili su radili manje od minimalnih 15 godina, koliko je potrebno da se steknu uvjeti za klasičnu starosnu mirovinu.

HDZ-ova 'nacionalna' mirovina iznosila bi 40 posto minimalne plaće (oko 960 kuna), a SDP smatra da bi 'socijalna' mirovina trebala biti između najniže starosne mirovine i socijalne naknade. Prema SDP-ovoj procjeni, u Hrvatskoj je 20 tisuća potencijalnih korisnika takve mirovine koji sada koriste socijalnu pomoć.

Veća izdvajanja za drugi mirovinski stup

I HDZ i SDP jamče da neće ukidati drugi mirovinski stup kako bi krpali proračunske rupe. Štoviše, najavljuju i povećanje izdvajanja, ali ne preciziraju u kojem roku. Zajedničko im je i da žele smanjiti naknade društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.

SDP obećava uspostavljenje zakonskog okvira koji će omogućiti proširenje zaštitnog dodatka (27 posto) na osiguranike koji uplaćuju u drugi stup kako bi se izjednačila prava svih budućih umirovljenika. HDZ ne spominje zaštitni dodatak, ali osiguranicima iz drugog stupa, najranije dvije godine prije odlaska u mirovinu, omogućit će da jednokratno, bez oporezivanja, povuku do 10 posto iznosa svoje kapitalizirane štednje za potrebe pripreme za život u mirovini.

Međutim, pravo na to neće imati oni kojima nakon umanjenja štednje obračunati iznos buduće mirovine bude manji od 40 posto prosječne neto plaće.

Dvije vodeće stranke planiraju i stimulirati rad ljudi starije dobi tako što će svima koji to žele omogućiti da i nakon 65. godine života nastave raditi.

SDP najavljuje uvođenje mogućnosti da u slučaju smrti jednog partnera drugi nastavi primati određeni postotak njegove mirovine te ukidanje doprinosa za zdravstvo u iznosu tri posto za mirovine veće od 5.000 kuna.

Nepopularne mjere ostavljene u Bruxellesu

O restriktivnim mjerama poput reduciranja povlaštenih mirovina, zaoštravanja uvjeta odlaska u prijevremenu mirovinu ili produženja radnog vijeka u izbornim programima nema riječi, iako ih je aktualna Vlada obećala Europskoj komisiji u nacionalnom programu reformi

Podsjetimo, HDZ-ova i Mostova Vlada obećala je Bruxellesu zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, te izmjene uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža. Kada je riječ o prijevremenoj mirovini, predviđa se podizanje dobne granice i dodatno rezanje takvih mirovina. Predloženo je i skraćenje prijelaznog razdoblja za produljenje radnog vijeka tako da bi se već od 2028. radilo do 67. godine života.

Od restriktivnih mirovinskih poteza jedino je SDP u svom programu spomenuo onaj vezanu uz beneficirani staž, ističući da je taj institut potrebno redefinirati u skladu sa standardima drugih zemlja Europske unije. To podrazumijeva značajno smanjenje mirovinskim olakšica vezanih uz teška i za zdravlje opasna zanimanja te uvođenje tzv. profesionalne mirovine.