Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije četiri mjeseca kad je razlika između koalicija bila veća od 6 posto, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 2,5 posto. Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini, po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinca, prelaze izborni prag: ORaH i Živi zid.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza HDZ bi dobio 31,3 posto dok bi SDP dobio 26,6 posto. Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini prelazi ga još ORaH dok mu je Živi zid blizu. ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto na četvrtom mjestu.

Sasvim je drugačija situacija sa strankama koje su na nacionalnoj razini daleko od izbornog praga, ali imaju koncentraciju izborne potpore u jednoj regiji (odnosno jednoj izbornoj jedinici, poput HDSSB-a u IV. i V. izbornoj jedinici, odnosno IDS u VIII.).

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Orah i Živi zid) slijede dvije stranke s izbornom podrškom od oko 2 posto. HSS je peti s izborom od 2,6, a slijedi HNS s izborom od 2,2 posto.
Svi ostali imaju manje od dva posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma a u kojoj je zasada IDS, ali od ovog mjeseca i Laburisti), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih četiri mjeseca.

Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto, dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 30,1 posto na drugom mjestu. Ako se promatra prednost desne koalicije u ovoj godini koju je bilježila u odnosu na onu lijevog centra, ona je bila najveća u siječnju ove godine kad je iznosila 7,1 postotnih bodova, odnosno u vrijeme izborne kampanja za predsjedničke izbore. Ta izborna podrška iz siječnja, odnosno prednost u odnosu na lijevu koaliciju, može biti koristan pokazatelj mobilizacijske snage HDZ-a, koju treba uzeti u obzir u svim predviđanjima mogućih izbornih ishoda. Ta se mobilizacijska snaga ne može izmjeriti standardnim istraživanjem javnog mnijenja, ali se u politološkim analizama mora uzeti u obzir kad se govori o elementima izbornog procesa.

Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,7 posto izbora dok je lista Oraha četvrta s 5,4 posto izbora. Stranka Milana Bandića na ovoj ljestvici bilježi izbor od 2,4 posto, a slijede HDSSB (2,2%), Most nezavisnih lista (1,8%), Naprijed Hrvatska (1,2%), NS Reformisti (1%), HKS (0,9%) i HSP (0,9%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,2 posto. Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,8 posto Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,4 posto, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,5 posto. Mirela Holy je peta s 4,8 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,1 posto, Tonino Picula 2,4 posto, Milan Bandić 2,2 posto i Božo Petrov 1,6 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,6 posto) i Zoran Milanović (30,3 posto). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,3 posto.

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: raskidanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom što je najvažniji događaj za 42,6 posto hrvatskih građana/građanki. Slijede tri teme s izborom između 5 i 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (7,6%), gospodarska kriza u zemlji (7,5%) i pripreme za obilježavanje 20. obljetnice Oluje (6,7%).

Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluke o raskidanju arbitražnog sporazuma, značajno povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 36,3 posto na sadašnjih 41,4 posto), dok vladinu politiku ne podržava 44,9 posto građana (prema 49,6 posto iz srpnja), uz sadašnjih 13,7 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,31 iz srpnja.

Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih tri godine (još od srpnja 2012. godine kad je isto iznosila 2,52). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40.

Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zabilježilo veliki rast ocjene za svoj rad i to na valu sazivanja izvanredne sjednice radi odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,17).