Nakon što je Haradinaj 19. srpnja objavio da odlazi s premijerskog položaja, navodeći kao razlog poziv na ispitivanje Specijaliziranog vijeća u Den Haagu za zločine počinjene na Kosovu u svojstvu osumnjičenika, kosovski predsjednik Hashim Thaci nije imao izbora te je raspisao prijevremene izbore.

Ankete za izbore koji se održavaju u stalnom prisutnim netrpeljivostima na relaciji Priština - Beograd predviđaju da niti jedna stranka neće dobiti dovoljno glasova kako bi sama formirala novu vladu pa se očekuju iscrpljujući koalicijski pregovori. Dosadašnju vladu činila je koalicija Haradinajeva Saveza za budućnost Kosova (AAK), Demokratske stranke Kosova (PDK) i Socijaldemokratske inicijative (NISMA), a od nove vlade očekuje se da ponovno otvori pregovore o normalizaciji odnosa s Beogradom, što je uvjet za ulazak obiju država u Europsku uniju.

Pregovori su, podsjetimo, prekinuti prošlog studenog, nakon što je Priština uvela carinu od 100 posto na proizvode iz Srbije. Normalizaciju na Kosovu dodatno je uzdrmalo Specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine na Kosovu sa sjedištem u Den Haagu jer je u siječnju počelo slati pozive na razgovore visokorangiranim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), među kojima je i donedavni premijer Ramush Haradinaj.

>>> Kosovo peti put u 12 godina bira parlament, izazovi: priznanje, Haški sud, reforme, korupcija

Prema kosovskom zakonu, oni su dužni odazvati se na pozive suda koji je ustanovljen radi utvrđivanja zločina što su ih tijekom sukoba na Kosovu krajem 90-ih godina počinili pripadnici OVK nad Srbima, pripadnicima manjina te Albancima lojalnim Beogradu. Haradinaj se pak pred sudom u srpnju branio šutnjom te je najavio da će se, s obzirom na ispunjenu obavezu u Den Haagu, vratiti na Kosovo i opet baviti politikom.

Zagovornica rodne ravnopravnosti

U međuvremenu se u nekadašnjoj najnerazvijenoj pokrajini bivše države malo toga promijenilo, osim što je na tamošnjoj političkoj sceni zabljesnula Vjosa Osmani, kojoj mnogi predviđaju uspjeh, a nerijetki ocjenjuju da joj se smiješi i premijerska pozicija. Ukoliko se obistine te procjene, Osmani će postati prva žena na čelu vlade Kosova, samim time i najuspješnija kosovska političarka nakon Kaqushe Jasari, predsjednice Izvršnog vijeća nekadašnje Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosova krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, a koje je imalo funkciju vlade te pokrajine.

Prema pisanju kosovskih medija, Vjosa Osmani smatra se gorljivom i aktivnom zastupnicom u tamošnjem parlamentu, a njezinu kandidaturu među prvima su pozdravili aktivisti za rodnu ravnopravnost, ali i mnogobrojni građani koji smatraju da je riječ o pozitivnom iskoraku na kosovskoj političkoj sceni, kojom tradicionalno dominiraju muškarci.

Čelnik Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa ocjenjuje kako postoji mnogo razloga da Osmani postane premijerka, a podršku ovoj 37-godišnjoj političarki nekadašnji kosovski premijer dao je i tijekom unutarstranačkog odabira za nositeljicu izborne liste.

Opisujući je kao odanu suprugu i odanu majku, Mustafa je odbacio kritike kako je Osmani premlada i neiskusna za vođenje države. 'Možda je mlada, ali ima državno i parlamentarno iskustvo da se suoči s velikim i ozbiljnim izazovima, dok kao majka i supruga ima hrabrosti suočiti se s lošim stvarima koje su se dogodile u zemlji', poručio je kritičarima čelnik stranke koju je osnovao Ibrahim Rugova, intelektualac i nekadašnji kosovski predsjednik koji je zbog svoje strpljivosti i zagovaranja mirnog otpora Miloševićevoj vlasti dobio nadimak 'kosovski Gandhi'.

Najbolja američka stipendistica

Valja podsjetiti kako je Osmani na parlamentarnim izborima 2017. osvojila više od 64.000 glasova te je upamćena kao zastupnica s uvjerljivo najvećim brojem glasova koja se plasirala kao druga na listi tadašnje predizborne koalicije LDK i Saveza za novo Kosovo (AKR) kosovskog milijardera Behgjeta Pacollija. Osvojila je dvostruko više glasova od čelnika NISMA-e Fatmira Limaja i Pacollija, ali je dobila dvostruko manje od Kadrija Veselija iz PDK, Haradinaja, čelnika stranke Samoodređenje Albina Kurtija i njezina stranačkog kolege Avdullaha Hotija. No svi osim Haradinaja bili su kandidati za zastupnike na čelu liste, što Osmani čini zastupnicom s najvećim brojem glasova građana koja nije istovremeno bila na čelu liste.

Vjosa Osmani dolazi iz Kosovske Mitrovice, u kojoj je završila osnovnu i srednju školu s odličnim uspjehom. Na Pravnom fakultetu u Prištini kao najbolja studentica diplomirala je pravo te magistrirala i doktorirala na Sveučilištu Pittsburgh, na kojem se isticala među stotinama međunarodnih stipendista. Uz to, primila je sveučilišnu nagradu za svoj doprinos na području ljudskih prava.

Kosovska političarka je tijekom čitavog visokoškolskog obrazovanja bila stipendistica, a danas kao sveučilišna profesorica na prištinskom fakultetu drži katedru međunarodnog prava, dok na američkom sveučilištu kao gostujuća profesorica drži predavanja naslovljena 'Izgradnja države i pravo: kosovska iskustva'.

>>> [VIDEO] Pogledajte predizborni spot zbog kojeg je srpska stranka na Kosovu kažnjena s 30.000 eura

Trenutno predsjeda Odborom za vanjske poslove, dijasporu i strateška ulaganja kosovskog parlamenta, a ranije je bila predsjednica Odbora za europsku integraciju te potpredsjednica Odbora za ustavne reforme na Kosovu. Osim što je izgradila uspješnu akademsku i političku karijeru, Vjosa Osmani je majka dviju blizanki.

Borba protiv tradicionalizma

Na ulazak Osmani u politiku najviše je utjecalo to što dolazi iz politički aktivne obitelji. Još kao tinejdžerica postala je aktivistica Demokratskog saveza Kosova, a 2009. godine i šeficom kabineta tadašnjeg kosovskog predsjednika Fatmira Sejdiua te iza sebe ima tri mandata u parlamentu u Prištini.

Stanovnicima Kosova poznata je po svojoj srčanoj podršci neovisnosti te nekadašnje jugoslavenske i srpske pokrajine, koju je kao pravna stručnjakinja branila pred Međunarodnim sudom pravde. Analitičari pak ne propuštaju ukazati na to da je Vjosa Osmani školovana u Sjedinjenim Državama, kojima bi mogla 'držati stranu' u svakom njihovu zauzetom stavu prema toj neuralgičnoj točki u regiji.

Politički fokus Osmani, prema njezinim najavama, bit će na suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala te osiguravanju neovisne nadležnosti Kosova. Pored toga, usredotočit će se na vanjsku politiku, osobito na euroatlantske integracije Kosova te dodatno osnaživanje odnosa sa SAD-om.

Sama Osmani u svojim prvim javnim istupima nakon kandidature najavila je kako će, u slučaju pobjede, mijenjati tradicionalnu kosovsku politiku.

'Radit ćemo na tome da izvučemo zemlju iz ponora u koji su je smjestili nesavjesni i korumpirani ljudi kojima prioriteti nikada nisu bili interesi građana. Jamčim im da se nikada više neće osjećati kao sada - da se ne čuje njihov glas. Posebno majke i kćeri. To je jedina šansa za pokretanje zemlje naprijed', zaključila je nova zvijezda kosovske politike.