Prema najnovijim informacijama koje donosi RTL nije sukljao samo iz odbačenog namještaja, a ono što najviše zabrinjava jest da Zagrepčani nikada neće doznati je li i koliko u njemu bilo kancerogenih spojeva. Jer - mjerenje nije napravljeno. Stare gume, plastika, metal i razni glomazni otpad koji je na hrpama stajao i čekao da ga se odvoji. Tone toga gorjele su satima.

Oni koji su iz znatiželje došli iz blizine gledati požar, a i oni koji nisu zatvorili prozore mogli su udahnuti i dioksine, furane i teške metale koji se oslobađaju kod gorenja takve vrste otpada.

'Smatra se da se mogu pojaviti karcinomi, rak, kod značajnije izloženosti. Koliko je značajna izloženost, to se ne zna', rekao je Franjo Plavšić, kemičar i toksikolog.

Ne zna se jer prisutnost i količinu tih čestica tada nitko nije izmjerio, potvrdili su iz Grada. One su pepelom mogle doletjeti i do zemlje i vrtova obližnih kuća pa preko biljaka i životinja opet do ljudi.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar kažu oni nemaju takvu mogućnost mjerenja. Oni su analizirali štetne plinove poput uljikova dioksida i monoksida, a i zbog uputa koje su tada davali misle da nema mjesta panici.

'Moram naglasiti da se dioksini i furani procjenjuju na temelju kontinuiranog praćenja, i to ponajprije uzoraka hrane i tla. Kratkotrajne izloženosti iz zraka su jedna od komponenti na temelju kojih se procjenjuje izloženost', kaže Matijana Jergović, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku NZJZA-a Dr. Andrija Štampar.