U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju kaže da je aktivnu politiku, a i članstvo u svojoj stranci napustio zbog promjena koje su se dogodile u politici Socijalnih demokrata. Sadašnjem predsjedniku se nitko osim njega javno nije suprotstavio u namjeri da blokira pregovore Hrvatske s EU-om bez obzira na posljedice.

Investirao sam 36 godina svoga političkog puta u borbu protiv nacionalizma, kaže Juri, u suživot različitih, u dobrosusjedstvo, u transgraničnu suradnju, u pravno rješavanje sporova.

'Postoje i drugi razlozi mog nezadovoljstva, ali preživio bih ih da se nije dogodilo ovo s Hrvatskom.' Kaže da Pahor uopće nije reagirao na njegov odlazak iz stranke i nije ništa komentirao. 'Iako sam u jednome mandatu bio i potpredsjednik stranke, ni od ostalih članova vodstva nitko me nije ni nazvao da bi taj potez barem osudio ili mi rekao 'sretno'. Ništa. Totalna šutnja. I taj nepriličan odnos vodstva stranke prema članstvu je jedan od razloga mog odlaska', objašnjava Juri.

Juri smatra da je sporazum Drnovšek-Račan bio dobro rješenje problema i žali što su i istarski lideri odbacili taj dogovor koji je bio oživotvorenje poziva što su ga baš Istrani poslali svojim vladama da se spor riješi na ovaj način. 'Bilo je to u Izoli 1995, na susretu delegacija slovenskih gradonačelnika (Fičur iz Pirana, Gasparini iz Izole i ja) i Istarske županije koju su predstavljali kolege Jakovčić i Kajin', priča bivši slovenski europarlamentarac.

Nakon što je odbijen sporazum Drnovšek-Račan zauzimao se za međunarodnu arbitražu sa što manjim i za obje strane prihvatljivim uvjetima. 'Kad su se Janša i Sanader na Bledu dogovorili za Sud pravde u Haagu, ja bih na mjestu Pahora dao Janši potporu i danas bi spor već bio u Haagu', smatra on. 'Držim da Slovenija ima odlične argumente za obranu svoga zahtjeva da joj se jamči izravni kontakt s međunarodnim dijelom Jadrana. Ipak, najbolji je dosad bio dogovor Drnovšek-Račan, koji je propao zbog Hrvatske. Dokazali smo da je takvo rješenje moguće ako postoji volja. Takvu volju je Slovenija pokazala, Hrvatska nije',  zaključio je Juri.

Zbog svega što se dogodilo u ovom sporu neizvjesno je kako će sve završiti te kaže da ni on više ne može pretpostaviti što će se dalje događati. 'Što se hrvatskih pregovora tiče, odnosno deblokade, neka Hrvatska povuče, koliko je to moguće, sporne dokumente koje Slovenija vidi kao prejudiciranje granice. Nadam se i nastavku razgovora s povjerenikom Rehnom za kompromisno rješenje o arbitraži. Moguće je i da obje strane ožive sporazum Drnovšek-Račan, s tim da ga se revidira u dijelu gdje je za Hrvatsku najmanje prihvatljiv. Odlična je ideja, koju su lansirali i Istrani, a u posljednje vrijeme moj kolega i brat Franco Juri u Državnom zboru – da se proglasi kondominij od Piranskog zaljeva do međunarodnih voda Jadrana', smatra on. Zbog svojih stavova našao se i na udaru slovenskih nacionalističkih političara koji ga smatraju izdajnikom. Kaže da mu to ne smeta i osjeća se dobro jer odlazi u suglasju sa sobom, zbog principa za koje se borio cijeli svoj politički život.

Na kraju je dodao da smo zbog ovoga spora na ugledu izgubili i jedni i drugi. 'Ni jedna ni druga politika ne uživaju pretjerane simpatije u EU. Znakovita je, po mojemu mišljenju, izjava nobelovca za mir, bivšeg finskog predsjednika Ahtisaarija, po kojoj je lakše razgovarati s Afrikancima nego s Balkancima. Pri tome će reći kako ne misli samo na Srbe i Albance na Kosovu', zaključio je Juri.