U svojoj državnoj imovini, podsjetio je Marić, Hrvatska više nema ni grama zlata. ''Hrvatska je pod najvećim okriljem tajnosti rasprodala svoje zlatne poluge, 15,5 tona zlatnih poluga, točnije 15.055 kg, a 468 kg ostavila Beogradu. Jer, umjesto da po sukcesiji nama pripadne 28,49 posto, dobili smo samo 23 posto iz nepoznatih razloga. Ne postoji nijedan dokument koji govori o prodaji te najvrednije imovine Republike Hrvatske, zlatnih poluga. Ne postoji nijedan zapisnik niti u ijednom izvješću postoji informacija o toj prodaji. Ukupno je prodano za 145 milijuna dolara, a današnja je vrijednost milijardu dolara', upozorio je Marić.

Prodaja zlata dogodila se 2001. godine, i to, kako su tada objašnjavali iz HNB-a, 'zbog stalnog pada cijene zlata'.

Da je Hrvatska tada možda napravila grešku, upozorio je i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.

'Kada su sve države kupovale zlato, Hrvatska je prodala zlato. Interesantno da ni u jednom godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke ovdje u Saboru o tome nitko nije u izvještaju progovorio ni riječi', kazao je Lesar.

Replicirao mu je Marić. 'Ako se nešto prodaje u vrijeme kad je najniža cijena, onda je to iz nužde i onda se ne radi o prodaji, nego i o rasprodaji. A zlato se prodaje samo u slučaju rata i najgorih pošasti koje društvo, dogodi se u društvu. A mi ne znamo čak ni razloge zbog čega je to prodano', rekao je Marić

Iako je Marić pohvalio što je Vlada sastavila dokument Strategije, smatra da se o njemu treba raspravljati u dva čitanja. U svojoj raspravi osvrnuo se i na prodaju HPB-a i Croatia osiguranja, za što smatra da je 'predaja posljednje crte financijskog suvereniteta RH'.

'Prodajom Croatia osiguranja ne prodaje se samo udio u Croatia osiguranju, prodaje se i 50 posto jednog mirovinskog fonda, prodaju se najvrednije nekretnine koje u Hrvatskoj postoje, prodaju se spomenici kulture. Ne postoji ni jedan grad u Hrvatskoj gdje u središtu samog grada najvrednija, najcjenjenija, najstarija zgrada nije u vlasništvu Croatia osiguranja. A što se tiče HPB-a, ako je toliko važno da ne smije država imati nijednu banku, pa evo, Croatia banka je bila u vlasništvu 5.700 dioničara, u problemima je, pa neka država vrati tu banku, ako joj je već stalo. Zašto bi prodavala Hrvatsku poštansku banku kad može, evo privatizirati onu u kojoj ima problema više nego u Poštanskoj banci u kojoj nema uopće problema', kazao je Marić.

Laburistu Branku Vukšiću planovi Vlade su sasvim jasni. 'U vrijeme komunizma se govorilo, ali samo u teoriji, o razvlašćivanju države i vladavini naroda. To znači rigidni komunizam i korporativni jastrebizam. Između njih se može staviti znak jednakosti. Sve ovo što se radi je s jasnom vizijom i jasnim ciljem – ostaviti Hrvatsku i bez gaća', kazao je Vukšić.

Na neke nejasnoće u upravljanju državnom imovinom upozorio je HSU-ov Silvano Hrelja. Naime, ubuduće će AUDIO moći prodavati i kupovati dionice tvrtki u kojima država ima manje od 50 posto i nisu deklarirane kao strateške, no prije toga će morati zatražiti mišljenje Vlade, koje će onda biti javno objavljeno.

'Što to znači u praksi? AUDIO provede financijsku analizu određene firme i vidi da je trenutačno cijena na burzi veoma povoljna i da bi se trebalo kupiti još dionica. Bilo koji sudionik na tržištu kapitala, fondovi, brokerske kuće bi odmah kupio takve dionice te nakon kupnje objavio svoju analizu pokušavajući na taj način i dalje podignuti cijenu. AUDIO bi, za razliku od toga, prije stjecanja trebao zatražiti mišljenje koje će biti javno objavljeno prije kupnje. Svi sudionici na tržištu će onda temeljem procjene AUDIO-a i naznake da će AUDIO kupovati dionice iskoristiti tu priliku i kupiti dionice odmah. Kad AUDIO dođe na red za kupnju cijena dionica će već višestruko porasti', upozorio je Hrelja.