Zbog toga smo istražili populacijske trendove i kretanje stanovništva u nekoliko zemalja Istočne Europe uzimajući u obzir neke od prijelomnih trenutaka novije povijesti - pad komunizma, uzimajući 1991. godinu kao orijentir te ulazak u Europsku uniju. Najdrastičniji su primjeri gubitka stanovništva Bugarska i Rumunjska. 

Bugarska je 1991. imala 8,6 milijuna stanovnika, da bi potom počeo rapidan pad, a 2007., kada je ušla u EU, ima 7,5 milijuna stanovnika. 

Od tada je izgubila još dodatnih gotovo pola milijuna stanovnika te ih je 2015. imala 7,1 milijun. Još lošije rezultate bilježi Rumunjska; ta je zemlja od 1991. do 2015. izgubila više od tri milijuna stanovnika. U Rumunjskoj su 1991. živjela 23 milijuna stanovnika. Već 2007., kada je ušla u EU, brojala je 20,8 milijuna. Ubrzano se opadanje populacije nastavilo te je 2015. imala tek 19,8 milijuna stanovnika.

Velika Poljska 1991. imala je 38,2 milijuna stanovnika. Iako se nakon ulaska u EU u medijima često pisalo o velikom broju iseljenih, posebno u Veliku Britaniju i Irsku, kada se pogledaju brojke, gubitak stanovništva nije tako poražavajući kao u nekim drugim zemljama. 

Kad je ušla u EU 2004., Poljska je imala 38,1 milijun stanovnika, a 2015. 37,9 milijuna žitelja, dakle tek 300 tisuća manje nego prije 24 godine. 

Druge članice Višegradske skupine gotovo uopće nisu gubile stanovništvo. Štoviše, Slovačka se od 1991. popela s 5,3 na 5,4 milijuna stanovnika, a Češka s 10,3 na 10,5 milijuna stanovnika. Nama nešto bliža Mađarska također se bori s gubitkom stanovništva - od 1991. do 2015. pala je s 10,3 na 9,8 milijuna stanovnika. Od ulaska u EU 2004. izgubila je 300 tisuća stanovnika.

Drugi je primjer mala Latvija. Ta bivša sovjetska republika 1991., u vrijeme razvoda s Moskvom, brojala je 2,6 milijuna stanovnika, dok je ulazila u EU 2,2 milijuna, da bi se i nakon toga nastavio pad broja  stanovnika. Prema podacima iz 2015., Latvija ima 1,9 milijuna stanovnika; 700 tisuća stanovnika manje prava je demografska katastrofa za tako malu zemlju. Nama je bliži primjer Slovenije koja je od 1991. imala rast stanovništva, doduše neznatan, ali ipak rast. Dakle, 1991. Slovenija je brojala 1,9 milijuna stanovnika, da bi do 2015. narasla do 2,0 milijuna. 

Prema istim podacima Svjetske banke koje smo koristili za sve zemlje, Hrvatska je 1991. imala 4,5 milijuna stanovnika, a 2004., kada su Poljska, Slovenija i Latvija ušle u Europsku uniju, 4,4 milijuna ljudi. Odljev stanovništva poklopio se s ekonomskom krizom. Nakon 2010. počinje rapidan odljev stanovništva, a koji je samo pospješio ulazak hrvatske u Europsku uniju 2013. Hrvatska danas prema procjenama ima 4,2 milijuna stanovnika. Ako se ovim tempom nastavi gubitak stanovništva, ubrzo će pasti ispod četiri milijuna stanovnika.