Riječ je o obilježavanju datuma na koji se 1848. godine prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica povodom ustoličenja Josipa Jelačića na mjesto bana.

Ta se zastava i danas čuva na spomenutom institutu, a uz tri boje na njoj se nalaze grbovi kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, sjedinjeni ilirskim simbolom i nadvišeni krunom, a s druge slikanim obiteljskim grbom bana Jelačića.

U Europi se trobojnice počinju javljati nakon Francuske revolucije, kada je započeo proces izgradnje nacionalnih država na liberalnim načelima.

Hrvatska trobojnica pojavljuje se u proljeće 1848. godine. Iako raspored boja do tada nije bio utvrđen, u novinama Ljudevita Gaja 2. svibnja 1848. prvi put se spominje redoslijed crven-bijeli-plavi kao pravilan.

Prve hrvatske trobojnice imala je zagrebačka Narodna straža i bile su sastavljene od grbova Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije s ilirskim simbolom u sredini grbovnog štita.

I dok se za te zastave zna da su izrađene i iz Beča dopremljene u Zagreb, za Jelačićevu zastavu, koja je po tipu konjanička, nema podatka o tome tko ju je izradio.

Banska zastava nošena je prilikom ceremonijala Jelačićeva ustoličenja 5. lipnja, a nosio ju je Albert Nugent.

U stoljećima koja će uslijediti trobojnica će biti zabranjivana, a doživjet će, uslijed povijesnih okolnosti, brojne transformacije.

Jelačićeva trobojnica svoje mjesto je našla pored nove hrvatske zastave 30. svibnja 1990. godine, kada je konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor.