'Čekam na podrobnija pojašnjenja vlade o tom dogovoru za koji sam doznao posredno. Hrvatski državljani imaju pravo doći do svoje imovine, odnosno novca', rekao je predsjednik Josipović u dužem razgovoru za portal slovenskog državnog Telekoma, objavljen u petak.

Dodao je da je nema podatke o detaljima dogovora dvoje premijera o rješavanju pitanja Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj, ali da dogovor podržava ako je njegov cilj rješenje dugo godina neriješenog pitanja Ljubljanske banke Zagreb, odnosno zamrznutih deviznih depozita u toj banci.

U hrvatskoj javnosti postoji osjećaj da je Ljubljanska banka 'izvela jedan manevar' kad je riječ o Ljubljanskoj banci Zagreb, zanemarujući obveze prema štedišama bez obzira na njihovo državljanstvo, naveo je predsjednik Josipović.

Na pitanje može li doći do komplikacija oko razmjene nota između Hrvatske i Slovenije, kako bi bilateralni arbitražni sporazum o rješenju graničnog prijepora postao dokument međunarodnog prava, Josipović je rekao da u to ne vjeruje, odnosno da će to pitanje 'profesionalni diplomati' u obje države 'riješiti bez problema'.

Iako je Hrvatska sporazum ratificirala prošle, a Slovenija ove godine, u slovenskoj javnosti pojavljuju se mišljenja da Ljubljana ne bi smjela pristati na razmjenu diplomatskih nota zbog hrvatske jednostrane izjave kako sam sporazum o arbitraži ne znači da Hrvatska pristaje na stajalište Ljubljane kako joj pripada izravan kontakt s otvorenim morem kojega buduće arbitražno vijeće samo treba potvrditi.

Predsjednik Josipović rekao je da podržava arbitražni sporazum iako je prema njemu, kako je dodao, isprva bio skeptičan, te da sada smatra kako je dogovor o arbitražnom rješenju graničnog prijepora što su ga postigli premijerka Kosor i premijer Pahor bitno pridonio razvoju dobrih odnosa koji se sada nastavljaju.

'Očito je arbitražni sporazum bio od velikog značenja i da je dao pravi impuls našim odnosima. Sada vidim da idemo u pravom smjeru', rekao je predsjednik Josipović.

Dodao je da su i njegovi susreti i inicijative sa slovenskim predsjednikom Danilom Tuerkom, poput zajedničkog susreta povijesnog pomirenja s talijanskim predsjednikom Giorgiom Napolitanom u Trstu, ali i neke druge, bile 'geste koje nisu moguće između država među kojima ne postoje dobri odnosi', te istaknuo važnost budućeg uključivanja Hrvatske u Europsku uniju na jačanje regionalne suradnje i zajedničko djelovanje sa Slovenijom u vodećoj europskoj integraciji.

Josipović je ocijenio da će Hrvatska nakon uključenja u EU, zajedno sa Slovenijom i nekim drugim manjim državama s kojima dijeli zajedničke interese zajedno djelovati na postupke donošenja odluka u Bruxellesu.

U dužem razgovoru za slovenski portal, predsjednik Josipović istaknuo je i pozitivnu ulogu integracije na cijelu regiju i njenu stabilnost, te proces pomirenja.'Uvjeren sam da će od onoga trenutka kad sve te države budu u Europskoj uniji napetosti koje sada među njima postoje biti bitno manje, a život će se potpuno normalizirati', rekao je predsjednik Josipović za slovenski portal 'Siol'.