Skupina znanstvenika okupljena oko Hrvatskog centra za globalno zdravlje pokrenula je 2008. godine veliki projekt Hrvatske biobanke poznat kao 10.001 Dalmatinac s ciljem istraživanja genetskih i okolišnih čimbenika koji utječu na zdravlje i bolest u genetski izoliranim otočnim populacijama u Dalmaciji.

Biobanka je dosad prikupila uzorke od oko 5.000 ljudi koji su temelj njihovih genetskih istraživanja, a planira se prikupljanje informacija od još oko 5.000 dobrovoljaca.

Ideja projekta je da je u izoliranim populacijama kakve još uvijek postoje na dalmatinskim otocima lakše rekonstruirati rodoslovna stabla i prepoznati gene koji se uvijek pojavljuju kod oboljelih članova obitelji te tako otkriti genetske temelje određenih zdravstvenih problema.

Projekt je u zadnje dvije godine rezultirao s čak 11 značajnih otkrića, čime je postao najuspješniji noviji znanstveni pothvat u Hrvatskoj, ali i široj regiji.

Još 2005. godine dr. Rudan je za Svjetsku banku vodio studiju Referentna grupa za epidemiologiju dječjeg zdravlja, čiji su rezultati objavljeni u uglednom časopisu The Lancet, a financirala ga je, među ostalima, i zaklada Billa Gatesa.

'Radi se o procjeni stanja zdravlja zemalja u razvoju. Godišnje umre 10 milijuna djece. Svakog dana umre 30-ak tisuća djece do pet godina. Nitko nije znao pouzdano reći od čega djeca najčešće umiru - od malarije, upale pluća, proljeva, neonatalnih problema', objasnio je tada cilj studije prof. Rudan.

Prije dvije godine u jednom od najuglednijih svjetskih časopisa Nature Genetics dr. Rudan i njegovi suradnici objavili su senzacionalno otkriće da je gen SLC2A9 transporter mokraćne kiseline i uzročnik gihta, upalne bolesti zglobova koja je, iz dosad nepoznatih razloga, osobito učestala u Dalmaciji.

No 2010. je bila osobito plodna - u suradnji s međunarodnim timovima hrvatski su znanstvenici postigli značajne rezultate u čak devet istraživanja. Profesori Stipan Janković i Ivica Grković sudjelovali su s prof. Rudanom i genetičarima iz svijeta u otkriću gena koji reguliraju plućne funkcije.

S prof. dr. Anom Marušić dr. Rudan je otkrio više gena koji uvjetuju visinu odraslih osoba, dok je u suradnji s dr. Ozrenom Polašekom pronašao genetske regulatore šećera i masnoća u krvi te gene ključne za razvoj šećerne bolesti.

U suradnji s brojnim svjetskim znanstvenicima ove je godine objavio i rezultate drugog velikog projekta Svjetske banke (za koju radi kao stručni savjetnik) – studije koja je trebala pokazati kako na osnovi prethodno dobivenih informacija odrediti financijske i investicijske prioritete, odnosno kako najracionalnije investirati milijarde dolara koje su na raspolaganju kako bi se rješavali globalni zdravstveni problemi. Studija je predstavljena u časopisu Plos Medicine

No možda su najzanimljivija ove godine objavljena istraživanja o genetskim uzorcima sklonosti pušenju i debljanju. Naime, dr. Rudan je u suradnji s profesorima Vjekoslavom Krželjom i Rosandom Mulić otkrio da geni povezani s ovisničkim ponašanjem kod nekih nositelja izazivaju ovisnost o osjećaju nagrade koji u mozgu stvara hrana te postaju žrtve prejedanja.

U drugoj studiji zajedno s dr. Ozrenom Polašekom, dr. Ivanom Kolčić i dr. Linom Zgaga otkrio je gen BDNF koji potiče na sklonost pušenju te skupinu od tri gena CHRNA5, CHRNA3 i CHRNB4 koji su zaduženi za razgradnju nikotina, a koji određuju koliko će neka osoba cigareta dnevno pušiti. Studija je objavljena u časopisu Nature Genetics

Znanstvenici najavljuju nastavak studija koje bi uskoro trebale dati nove važne rezultate. Trenutno se radi na istraživanju povezanosti gena s dužinom spavanja, krvnim tlakom, srčanim ritmom te sklonostima očnim bolestima.

Dr. Rudan ističe da je za ostvarivanje ovako važnih rezultata ključna bila suradnja znanstvenika iz desetak hrvatskih institucija iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka te nekoliko iz svijeta.