Rijeka Mosel je oduvijek fascinirala Georga Laskea. Pritoka Rajne lagano meandrira kroz pitome i idilične krajeve zapadne Njemačke, područja Eifela i Hunsrücka. Na obroncima koji se uzdižu uz Mosel nalaze se neki od najboljih vinograda Njemačke. Iz svih tih razloga Laska se prije 20 godina iz užurbanog velegrada Kölna doselio u selo Ürzig. 'Fascinirao me pejzaž koji zrači nevjerojatnim mirom. Mjesto je kao stvoreno za odmor', govori Laska.

No sad bi ta idila mogla biti ugrožena: do 2016. preko doline Mosela trebao bi biti sagrađen najviši vijadukt Europe. Sa 160 metara visine i 1,7 kilometara dužine, most bi gospodarski i prometni centar Frankfurt na Majni s okolicom trebao približiti zemljama Beneluxa i prije svega roterdamskoj luci. Zasad se od mosta na vidi mnogo. No temelji za tri od ukupno dvanaest stupova na kojima bi trebao počivati već su izliveni.

'Svaki put kad prođem ovuda, osjetim kako me stegne oko srca', kaže Georg Laske. On kao i mnogi drugi dvoji oko svrsishodnosti ovog mamutskog projekta. Kad je prvi put čuo za planove, Laske je prvo pomislio da se radi o neslanoj šali. Gospodarski i logistički smisao mosta nije vidljiv na prvi pogled, no ideja o ovom graditeljskom divu nastala je još u šezdesetima, na vrhuncu Hladnog rata. Američke i NATO-ve postrojbe, koje su još uvijek stacionirane ondje zajedno sa strateškim atomskim naoružanjem, htjele su njime bolje povezati uporišta koja se nalaze s obje strane Mosela. No čak ni Hladni rat nije mogao poslužiti kao katalizator za financiranje tako skupog projekta. Osim toga, ekspertize su pokazale da novi most ne bi skratio put od Frankfurta do Rotterdama, dapače produljio bi ga i to za čitav sat, javlja Deutsche Welle.

No 40-ak godina kasnije, 2008, njemačka vlada je, kako bi ublažila posljedice globalne financijske krize, odlučila izdvojiti 50 milijardi eura za investicijske projekte diljem Njemačke. Otad mnogi lokalni političari pri financiranju smionih projekata - koji inače ne bi bili nikad financirani - zadovoljno trljaju ruke. Tako i lokalni političari u glavnom gradu pokrajine kroz koju najvećim dijelom prolazi rijeka Mosel, koja izvire u Francuskoj. Savezna pokrajina Rheinland-Pfalz je uložila 20 milijuna, savezna vlast u Berlinu je obećala preostalih 250 milijuna eura. Početak gradnje popraćen je žestokim prosvjedima ljubitelja vina iz čitavog svijeta i pokrajinskog ogranka, tada oporbene, stranke Zeleni. No danas Zeleni sjede u lokalnoj vladi, a njihovi glasovi protiv gradnje megalomanskog projekta su utihnuli.

Ostatak članka možete pročitati na Deutsche Welle