Poznata je činjenica da Kina nikad nije priznala nezavisnost Tajvana (službeno ime Republika Kina), već ga smatra integralnim dijelom svog teritorija, kao i da je u posljednje vrijeme zaoštrila retoriku i prijeti osvajanjem te otočne države formirane nakon što su gubitnici u kineskom građanskom ratu, predvođeni strankom Kuomitang i njenim čelnikom Čang Kaj-šekom, pobjegli s kineskog kopna na okok Tajvan 1949. Tajvan nije međunarodno priznata država, priznalo ga je svega desetak država, od kojih nijedna veća i utjecajnija zapadna država, osim Vatikana, a neke su male pacifičke otočne državice povukle svoja priznanja nakon što im je Kina obećala gospodarsku pomoć i to uvjetovala povlačenjem priznanja.

Posljednjih godina, Kina pojačano prijeti Tajvanu, čak najavljujući i kopnenu invaziju. S druge strane, iako ga službeno nije priznala, SAD je najjači strateški partner Tajvanu još iz doba kineskog građanskog rata. Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Kina je pojačala svoju retoriku prema Tajvanu, pa se strahuje da bi se i to moglo pretvoriti u pravi vojni sukob.

Uz prijetnje da će se Tajvan fizički vratiti pod okrilje matice, Kina je od prošlog tjedna uvela i stroge kazne za one koji podržavaju nezavisnost Tajvana. Kako piše Business Insider, najviša pravna tijela u zemlji, uključujući Vrhovni sud, nacionalne tužitelje i tri vladina ministarstva, zajednički su izdali izjavu u kojoj se sudovima i tužiteljima na svim razinama u Kini kaže da strogo kazne zagovornike neovisnosti Tajvana. Ovo su prve službene smjernice Kine koje potporu neovisnosti Tajvana označavaju kao zločin.

U nabrojane zločine ulaze promicanje ideje o dvije Kine, spominjanje Kine i Tajvana kao dvije odvojene države, stvaranje organizacije koja pokušava postići nezavisnost Tajvana, kao i oslanjanje na pomoć stranih sila i institucija u postizanju nezavisnosti Tajvana. Kriminalizirani su svi pokušaji potkopavanja koncepta da je Tajvan neotuđivi dio Kine u svakom pogledu u poljima obrazovanja, kulture, povijesti, medija i drugo.

Prekršitelji tih smjernica riskiraju kaznu zatvora do deset godina, a zločini koji se smatraju osobito gnusnim mogu dovesti i do smrtne kazne. Uz dugogodišnji trend zaoštravanja retorike, neki analitičari smjernice vide kao odgovor na nedavno održane tajvanske izbore na kojima je pobijedio novi predsjednik Tajvana Lai Ching-te, čija stranka se snažno opire Kini. Kada je Lai preuzeo dužnost u svibnju, kineska vojska je izvodila vojne vježbe bojevog gađanja u vodama oko Tajvana te je redovito objavljivala izjave i videa scenarija koji nagovještavaju da bi mogla napasti otok.