Državni tajnik u ministarstvu Dražen Jurković podsjetio je da su u lipnju potpisani ugovori o nabavi 128 vozila za hitnu medicinsku službu, utvrđeni su standardi za hitni prijevoz zrakom, oblikovani programi trajne izobrazbe te uspostavljen Registar djelatnika hitne medicinske službe, a do kraja godine u planu je osnivanje 21 županijskog zavoda za hitnu medicinu.

Reorganizacijom hitne službe u idućih je pet godina cilj postići da vrijeme dolaska tima hitne služe u 80 posto intervencija bude unutar deset minuta u urbanim i 20 minuta u ruralnim područjima te da pacijent u bolnicu od dojave dođe unutar tzv. zlatnog sata u 80 posto slučajeva, što jamči bolje izglede za oporavak.

Namjera je i da Hrvatska tako dobije 200 doktora medicine sa završenom specijalizacijom hitne medicine i 220 medicinskih sestara-medicinskih tehničara sa završenim dodatnim specijalističkim stručnim usavršavanjem.

Hrvatski indeks prijama hitnog poziva za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu osmišljen je kako alat podrške za medicinske dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama, kako bi ispravno i dosljedno dodijelili prioritet svakom dolaznom hitnom medicinskom pozivu.

Nastao je po modelu norveškog indeksa hitnog zbrinjavanja i sadrži ukupno 36 različitih dispečerskih događaja te se trenutačno primjenjuje u 12 zemalja Europske unije. Krajnji cilj mu je osiguravanje djelotvorna i kvalitetna rada medicinske prijavno-dojavne jedinice i HMS.

Knjiga Medicinska prijavno-dojavna jedinica, koja je izišla kao dopuna Indeksu, opisuje svaki segment dispečerstva. Podijeljena je na devet međusobno povezanih poglavlja, tako da medicinski dispečeri mogu što bolje usvajati i usavršavati znanje.