Iseljavanje iz Hrvatske postalo je već gotovo svakodnevno, a broj onih koji su napustili domovinu u potrazi za boljim životom teško je točno odrediti. Ipak, na interdisciplinarnom predavanju pod nazivom 'Migracijski egzodus iz Hrvatske u 21. st. - uzroci i posljedice?' u organizaciji udruge Obnova okupljeni su u petak imali priliku čuti konkretnije brojke, razloge odlaska i predviđanja za budućnost iz perspektive sociologa, povjesničara i demografa.

Hrvatska je u razdoblju od travnja 2011. do ožujka 2018. samo prirodnim putem izgubila 91.750 stanovnika, otprilike stanovništvo jednog grada veličine Osijeka.

Prirodni pad, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, prvi put nakon Drugog svjetskog rata zabilježen je 1991. godine, a taj trend je konstantan sve do danas i trenutne brojke ukazuju na to da će za 2017. godinu rekordno iznositi više od -17.600 stanovnika, pojasnio je demograf Nenad Pokos.

Prirodni je prirast u razdoblju od 2011. do 2016. od ukupno 256 općina i gradova u Hrvatskoj imalo samo njih 50, što je rezultiralo prvim bilježenjem većeg broja starijeg stanovništva u odnosu na mlade 2011. godine.

Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da se 2016. godine više od 22 i pol tisuća stanovnika iselilo iz Hrvatske nego što ih se uselilo, no brojke se ne slažu sa statistikama država u koje ljudi odseljavaju. Podaci ukazuju na porast iseljenih od gotovo 18 tisuća u 2016. u odnosu na prethodnu godinu, dok Njemačka, u kojoj se tada nalazilo oko 330 tisuća hrvatskih državljana, govori o brojci od oko 35 tisuća ljudi više nego u 2015.

Slična situacija je i s Irskom, pretpostavlja se zbog neodjavljivanja mjesta prebivališta prilikom iseljenja iz Hrvatske. Ondje se pak bilježi porast broja Hrvata od čak 431 posto u periodu od 2011. do 2016., što smješta Hrvatsku na sam vrh po broju stranog stanovništva u toj zemlji. Na drugom mjestu se našla Venezuela s 250 posto, a slijede Afganistan s 212 te Sirija sa 199 posto.

Od svih Hrvata iseljenih u Irsku, čak 35 posto njih dolazi iz istočne Hrvatske, a taj udio je vrlo sličan i u ukupnom broju onih koji su otišli u Njemačku i Austriju. Rekorder je definitivno Požeško-slavonska županija te 2016. bilježi čak 990 odseljenih na 100 doseljenih stanovnika, a sociolog Damir Miloš dodaje kako su pri odlasku presudni niska plaća, nemogućnost dobivanja stalnijeg zaposlenja, ali i loši radni uvjeti, o kojima se, kako kaže, ne govori dovoljno.

'Hrvatska svaka dva mjeseca izgubi onoliko stanovništva koliko je izgubila za vrijeme Domovinskog rata', izjavio je povjesničar Tado Jurić prilikom predstavljanja prvog provedenog empirijskog istraživanja motiva, uzroka i posljedica iseljavanja Hrvata u Njemačku.

'Dok se još prepucavaju oko toga tko je gdje bio 1941., a tko gdje 1991., mi 2017. živimo u nekoj drugoj zemlji', komentar je jednog od ispitanika.

Rezultati ukazuju na to da su potisni čimbenici za odlazak jači nego privlačni čimbenici u Njemačkoj, državi koja svake godine uvozi pola milijuna radnika. Broj Hrvata koji danas žive u Njemačkoj, pretežno na jugu, veći je od broja Hrvata u Bosni i Hercegovini, a prema procjenama, u idućih deset godina Hrvatska bi mogla ostati bez čak milijun svojih stanovnika ukoliko se ne poduzmu ozbiljne demografske mjere, zaključio je Jurić.