Maliki je obećao amnestiju svim osobama 'upletenim u djela protiv države' koje su se 'povratile razumu', osim ubojicama, nadajući se da će na taj način oslabiti pobunjeničku koaliciju koju predvode džihadisti Islamske Države, koji su u nedjelju na osvojenim područjima Sirije i Iraka proglasili kalifat.

Amnestija je objavljena u svjetlu trajne političke paralize u zemlji, koju jako dobro ilustrira prva neuspjela sjednica iračkog parlamenta održana u utorak, na kojoj je trebao biti pokrenut proces formiranja vlade.

Unatoč velikim ulozima, irački političari ponovno su dokazali koliko su duboke njihove podjele, a sjednica parlamenta odgođena je za tjedan dana zbog nesloge i manjka kvoruma.

Zastupnici izabrani 30. travnja trebali su, sukladno ustavu, izabrati predsjednika parlamenta. Potom u roku od 30 dana trebaju imenovati predsjednika države, a on u roku 15 dana treba odrediti novog premijera, koji za 30 dana mora oformiti vladu.

Prema zakonima donesenima nakon američke invazije 2003., iračko vodstvo mora u vladu uključiti predstavnike triju glavnih etničkih skupina pa predsjednik parlamenta mora biti sunit, premijer šijit, a predsjednik države Kurd.

Malikijeva koalicija osvojila je najviše mjesta na parlamentarnim izborima u travnju, 92 od 328, no uz oporbu protive mu se i dva vodeća šijitska bloka koje vode utjecajni klerik Moktada al-Sadr i Amar al-Hakim. Maliki je na vlasti od 2006.

SAD je ponovno pozvao iračke čelnike da hitno formiraju novu vladu, upozoravajući ih da vrijeme radi protiv njih. 'U igri je sudbina Iraka', rekla je glasnogovornica State Departmenta Marie Harf.

Iračka vojska pokrenula je u nedjelju veliku protuofenzivu kako bi oslobodila Tikrit, no za sada nema većih rezultata.

Džihadistička ofenziva pojačala je i separatističke težnje Kurda, čiji se predsjednik Masud Barzani u utorak zauzeo za organiziranje referenduma o neovisnosti.