Radman je, kazao je Vukšić u raspravi, trebao otići onoga trena kada je uhvaćen u sukobu interesa, zbog čega ga je, podsjećamo, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa već globilo sa 15 tisuća kuna.

'Uostalom, dao je riječ da će otići ako povjerenstvo donese za njega nepovoljan pravorijek. Umjesto da časno otiđe, ravnatelj kojeg sam smatrao najboljim od šest kandidata te za njega glasao, zbog čega se ispričavam javnosti, upetljava se iz afere u aferu. Kad se pogriješi, treba priznati da se pogriješilo. Nije znao čak ni to da ne može biti ujedno član Nadzornog odbora Hypo Banka i ravnatelj javnog servisa koji posluje s milijardu i 500 milijuna kuna. Ne zna treba li prijaviti imovinu u drugoj državi. Čini se da se gospodin Radman o tome savjetovao s gospodinom Sanaderom koji također nije prijavio silne milijune u stranim bankama, smatrajući valjda, kao što to nekad reče gospodin Smiljko Sokol, da novac nije imovina. Zbog potpunog gubitka vjerodostojnosti, gospodin Radman već danas treba podnijeti ostavku', kazao je Vukšić.

Vukšić je priznao kako je vjerovao da Radman neće biti pod političkim utjecajima. 'Pokazalo se da je ono što smo govorili kada smo govorili o zakonu - politički komesar koji diktira ljudima kako treba pisati vijesti i koga treba objavljivati i to, vidi vraga, baš njegove partnere kod kojih je on ili radio ili bio njihov šef', kazao je Vukšić

Podsjetimo, jučer je Jutarnji list objavio informaciju da Radman nije u imovinskoj kartici naveo da je vlasnik atraktivnog hotela Vila Park s četiri zvjezdice smještenog u šumskom zelenilu tik do Bohinjskog jezera u Nacionalnom parku Triglav, u susjednoj Sloveniji. Novi list je pak došao do e-maila u kojem se Radman založio za to da se do ponedjeljka napravi prilog o tvrtki IN2 koju nagrađuje Microsoft, u kojem je Radman pak onomad bio generalni direktor za Jugoistočnu Europu.

Iako se u nekoliko minuta osvrnuo na situaciju na HRT-u, Vukšić je većinu svoje rasprave posvetio Zakonu o elektroničkim medijima, koji nije uspio dobiti ni podršku matičnog saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Naime, prema izmjenama zakona za novac iz fonda za pluralizam medija moći će konkurirati i televizijske i radiopostaje te internetski portali, koji su neprofitabilni i imaju neprofitabilne osnivače. Pritom se pod neprofitne pružatelje medijskih usluga ubrajaju ustanove, vijeća i udruge nacionalnih manjina, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, vjerske zajednice, studentske, školske i udruge građana te druge nevladine udruge s pravnom osobnošću, kao i neprofitne zadruge posvećene zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih, vjerskih i drugih potreba javnosti.

No na takve izmjene reagirali su Inicijativa neovisnih internetskih medija, Nacionalna udruga televizija (NUT) te Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), koji smatraju da nisu samo neprofitni mediji vođeni javnim interesom. S njima se složio i Laburist Vukšić, koji je uvjeren da se zakonom pogoduje samo jednoj skupini medija.

'Treba se zapitati kojoj skupini kada je riječ o tek malim, misliti će naivci, tek kozmetičkim promjenama zakona, kome ovaj puta zakonodavac pogoduje? Interesnim skupinama bliskim ili moćnim ili tek upornim političarima u Kukuriku koaliciji. Ovaj Zakon se ne donosi da bi se riješili poput Mont Everesta nagomilani problemi u medijima, ovim se rješenjima problemi produbljuju. Zakon omogućuje da se novac uzme jednima kako bi se taj isti novac dao drugima. I to bez jasnih kriterija. Lakše će 'guske iz magle' nego mi iz tog medijskog i političkog ričeta', rekao je Vukšić dodavši da se ovime stvara kaos u medijskom prostoru.

HDZ-ov Jasen Mesić smatra pak da nije samo riječ o stvaranju kaosa. 'Ovdje se radi o smišljenoj politici kako da se kontrolira medijski prostor i to novcem svih poreznih obveznika bez obzira radi li se o javnom medijskom servisu ili o nečemu što nazivamo kvazineprofitnim medijima, a to su portali određenih udruga koje ćemo mi izabrati iz onih koji će se prijaviti na natječaj i svake godine im davati dotacije sukladno njihovom medijskom hvaljenju aktualne vlasti. I ništa drugo', uvjeren je Mesić.

Replicirao mu je Vukšić. 'Najvažnije je u tome kriterij, kako neprofitno može odmah biti javno? To nije nikad ni ministarstvo objasnilo, ni nitko iz Vlade da se između neprofitnog i javnog stavlja znak jednakosti. Neprofitno može objavljivati i porniće i proglasiti se da su neprofitni. Kakav je to javni interes?' zapitao se Vukšić.

O glavnom ravnatelju Radmanu oglasila se na početku svoje rasprave i HDZ-ova Sunčana Glavak. 'Govorili smo u klubu Hrvatske demokratske zajednice da će HRT nažalost biti Kukuriku televizija i da će glavni ravnatelj biti gospodar života i smrti. Nismo doduše tada znali da je glavni ravnatelj i zaboravna osoba, da tako ne zna da mora prijaviti imovinu, da ne zna je li državni dužnosnik, pa jednako tako zaboravi prijaviti i hotel. Dali smo mu u ruke 10 milijuna kuna kojima može raspolagati bez da pita Nadzorni odbor. Čovjek je prije nepunih mjesec dana podigao novi kredit, pa možda će ga zaboraviti platiti. To se nikad ne zna. Ali kada govorimo o novcu, jednako tako onda možemo pitati je li možda i SDP zaboravio platiti porez na nekretninu koju je od SDP-a odnosno slijednika SKH kupio gospodin Radman, kazala je Glavak.

HDSSB-ov Josip Salapić osvrnuo se pak na sam zakon.

'Činjenica je da ako će se već ići u raznovrsnost i ako će se dati prilika da se i neovisni proizvođači i produkcija mogu javljati na natječaj i koristiti sredstva ovoga fonda, onda treba definitivno osigurati prije svega sredstva u tome fondu, jer bez dovoljno sredstava uzima se onima koji već iz tog fonda ne mogu povući dovoljno. A vidjeli smo danas u raspravama, čuli smo da se tu radi o 24 lokalne televizijske kuće i oko 150 radijskih postaja koje bi prema ovome konačnome tekstu zakona bili oštećeni u ovom dijelu mogućnosti financiranja iz fonda koji iznosi negdje oko 30 milijuna kuna', kazao je Salapić.

Izmjene zakona branio je SDP-ov Damir Rimac, koji je kazao kako se radi 'o razumnom malom koraku u reformi koja se provodi'.

Podsjetio je da neprofitni mediji ne iskazuju profit i da su im plaće limitirane, no kriterij za dodjelu novca iz Fonda medijima koji iskazuju interes za lokalni i regionalni kulturni razvitak smatra 'malkice nedovoljno definiranim'.