Nakon što se izvukla iz desetljeća brutalne okupacije na krilima referenduma za neovisnost prije 25 godina, najmlađa azijska nacija učinila je izuzetne političke korake u svojoj kratkoj povijesti.

"Što je bilo najuspješnije? Nacionalno ozdravljenje, pomirenje, mir i stabilnost", rekao je u razgovoru za AFP predsjednik Jose Ramos-Horta u svom domu u Diliju. "Postignut je golemi napredak", rekao je.

Neovisni promatrači kažu da se država s 1,3 milijuna stanovnika izdvaja kao regionalni svjetionik demokracije i slobode medija. "To je vjerojatno najotpornija i najjača demokracija u jugoistočnoj Aziji", rekao je Joshua Kurlantzick, viši suradnik u Vijeću za inozemne odnose.

Zemlja, međutim, vodi nove bitke na raznim frontama. Stopa siromaštva je iznad 40 posto, ključne rezerve energije trebale bi se iscrpiti za nekoliko godina, upozoravaju stručnjaci, a tu je i balansiranje između zapadnih saveznika i Kine.

'Ide nam relativno dobro'

Indonezijske snage upale su 1975. godine u glavni grad bivše portugalske kolonije i okupirale ga za nekoliko sati. Uslijedila je indonezijska okupacija uz kršenja ljudskih prava i ubojstva oko četvrtine stanovništva, prije nego što je referendum 1999. pomogao Istočnom Timoru da dođe do neovisnosti.

Otad bilježi gospodarski rast zahvaljujući dobiti od nafte i plina."Jako smo sretni. Napredak je bio izvanredan", rekao je 58-godišnji učitelj Silverio Tilman.

Ali nisu svi imali koristi. "Ako odete izvan Dilija, vidjet ćete da se stvari nisu puno ekonomski promijenile u posljednjih 25 godina", rekao je Charles Scheiner, istraživač u nevladinoj organizaciji La'o Hamutuk sa sjedištem u Diliju.

"Još uvijek je vrlo visoka razina siromaštva. Pothranjenost djece vjerojatno je među najgorima u svijetu", istaknuo je.

Predsjednik Ramos-Horta rekao je da će dogovor s Australijom o ogromnom projektu fosilnih goriva, ključnom za ekonomsku budućnost male nacije, biti postignut do studenoga.

"Ekonomski put zemlje uvelike ovisi o uspješnom razvoju plinskog polja Greater Sunrise", rekao je Parker Novak, suradnik Atlantskog vijeća. Ostali upozoravaju da bi razvoj projekta samo odgodio prijeteće ekonomske probleme.

Istočni Timor je još uvijek neto uvoznik hrane i nema adekvatnu turističku infrastrukturu, što otežava diversifikaciju. No predsjednik je optimističan.

"Očekivani životni vijek u Istočnom Timoru je 2022. bio ispod 60 godina. Danas je gotovo 70", rekao je Ramos-Horta. "Ide nam relativno dobro", kaže.

Prijatelji sa svima

Na stolu u njegovoj dnevnoj sobi bili su časopisi s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na naslovnicama.

Njegove zidove krase američke ikone poput Marilyn Monroe, Johna F. Kennedyja i Elvisa Presleyja, uz veliku sliku heroja kubanske revolucije Che Guevare.

Ramos-Horta je obećao da će biti prijatelj sa svima unatoč strahovima da bi se Dili mogao udaljiti od tradicionalnih zapadnih saveznika u potrazi za ulaganjima. "Kinezi nam pomažu. Mi ne pomažemo njima", rekao je.

No zapadni partneri to pomno promatraju i u strahu su da će Istočni Timor upasti u dužničku zamku i postati rob Pekinga.

Na pitanje kako je svoju borbu za demokraciju uskladio s bližim odnosima s Kinom, optuženom za neizravnu potporu ruskoj invaziji na Ukrajinu i provođenje agresivnih poteza protiv samoupravnog Tajvana, Ramos-Horta je odgovorio da je kritika zapada bila licemjerna.

"Davno prije nego što smo rođeni kao neovisna država, cijela međunarodna zajednica priznala je Peking...kao jedinu Kinu", rekao je. "Zašto zapad želi da mali Istočni Timor učini suprotno?", rekao je predsjednik.

Generacija '75.

Ramos-Horta (74) poštovan je u svojoj zemlji i kaže da se povremeno voli odvesti u svom američkom džipu na odmor u planine.

Njegova neumorna diplomacija donijela mu je Nobelovu nagradu za mir 1996. i popularnost koja mu je osigurala prvi predsjednički mandat od 2007. do 2012., tijekom kojeg je preživio pokušaj atentata. I premijer, 78-godišnji Xanana Gusmao, cijenjen je kao junak borbe za slobodu. 

Oni su iz starije generacije poznate kao "Generacija '75." koja je pomogla u borbi za neovisnost i izmjenjivala se na položajima moći.

Ramos-Horta povukao se iz mirovine 2022. kako bi osvojio drugi predsjednički mandat protiv bivšeg gerilskog borca ​​Francisca "Lu-Olo" Guterresa.

No promatrači kažu da je vrijeme za novu generaciju lidera.  "Zemlji je trebalo novo vodstvo posljednjih 15 godina", rekao je Damien Kingsbury, profesor sa Sveučilišta Deakin. "Očekujem da će se to dogoditi tek kad Generacija '75. umre ili bude previše bolesna da nastavi", rekao je. 

Ramos-Horta rekao je da se neće kandidirati 2027. godine. 

Mladi iz Istočnog Timora spremni su na tu promjenu.  "Ova zemlja treba novu generaciju", rekao je 25-godišnji student Adao Guterres. "Novu generaciju koja je spremna biti komeptitivna i unaprijediti ovu zemlju", dodao je.