OPTUŽBE BEZ DOKAZA

Iz Bijele kuće stiglo ozbiljno upozorenje: Trump tvrdi da Iran sprema nešto opasno

20.11.2026 u 13:03

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Američki predsjednik Donald Trump optužio je Iran da razmatra razvoj kemijskog i biološkog oružja, tvrdeći da su američki i izraelski napadi ozbiljno oslabili iranski nuklearni program. Njegove izjave dolaze nakon obavještajnih upozorenja o mogućem iranskom napadu 'prljavom bombom' ili kemijskim oružjem na visoke dužnosnike Trumpove administracije u Washingtonu

Trump je u razgovoru za Fox News, tijekom boravka u kineskom Shenzhenu, izjavio da postoje naznake prema kojima Iran istražuje mogućnosti razvoja kemijskog i biološkog oružja.

'Postoje naznake da Iran razmatra plinove i biološko oružje jer smo ih zaustavili kada je riječ o nuklearnom programu', izjavio je američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Teheran sada traži druge mogućnosti nakon što su američki i izraelski vojni napadi pogodili iranska nuklearna postrojenja.

'Nuklearno oružje mnogo je teže razviti, a oni sada razmatraju plinove i biološko oružje. To nisu lijepe stvari', dodao je Trump.

Međutim, nije objasnio na temelju kojih informacija zaključuje da Iran razvija takvo oružje niti je predstavio dokaze o postojanju konkretnog programa.

Trump zaprijetio, ali i umanjio opasnost od napada

Kako ističe Bloomberg, američki predsjednik u istom je razgovoru iznio ozbiljne optužbe protiv Irana, ali je istodobno pokušao umanjiti zabrinutost zbog mogućeg napada na Washington.

Na pitanje trebaju li stanovnici američke prijestolnice strahovati od iranskog napada, odgovorio je: 'Ne mislim.'

Ipak, jasno je poručio da bi američka odmazda bila iznimno oštra ako bi Teheran izveo napad.

'Ako se to dogodi, uništit ćemo ih', zaprijetio je Trump.

Trump je također nagovijestio da neće žuriti s odlukom o novim velikim vojnim operacijama protiv Irana.

'Vidjet ćemo što će se dogoditi nakon 1. siječnja', rekao je, ne iznoseći pojedinosti o mogućim budućim potezima.

Donald Trump
  • Donald Trump
  • Donald Trump
  • Donald Trump
  • Donald Trump
Donald Trump Izvor: EPA / Autor: YURI GRIPAS / POOL

Obavještajne službe upozorile na moguću zavjeru u Washingtonu

Trumpove izjave uslijedile su nakon što je CNN u utorak, pozivajući se na sedam neimenovanih američkih dužnosnika, objavio da američke obavještajne službe raspolažu informacijama o mogućim iranskim planovima za napad na visoke dužnosnike Trumpove administracije.

Prema tim informacijama, jedan od scenarija uključuje uporabu kemijskog oružja ili takozvane prljave bombe na području Washingtona. Izvori CNN-a naveli su da se radi o mogućem planiranju napada, a ne o potvrđenoj odluci Teherana da ga provede. Američke službe, prema istim informacijama, nisu utvrdile da je napad neposredan.

Jedan od izvora tvrdio je da su američke obavještajne službe presrele komunikaciju koja bi mogla upućivati na to da je materijal za izradu eksplozivne naprave već skriven na teritoriju SAD-a. Bijela kuća ranije je priopćila da prati moguće sigurnosne prijetnje, ali da trenutačno nema vjerodostojnih informacija o neposrednoj opasnosti za američki teritorij.

Iran je odbacio navode o pripremi napada, nazivajući ih izmišljenim optužbama.

Rubio i Mullin: Nema neposredne prijetnje

Američki državni tajnik Marco Rubio također je pokušao smiriti zabrinutost javnosti. U srijedu je poručio da američke vlasti nemaju informacije koje bi upućivale na neposredan napad.

Sličnu procjenu iznio je i ministar domovinske sigurnosti Markwayne Mullin, potvrdivši da nema pokazatelja skorog napada na Washington ili neki drugi dio Sjedinjenih Država.

Trumpove izjave ipak su ponovno otvorile raspravu o iranskim vojnim sposobnostima, ali i o tome koliko su dostupne obavještajne procjene pouzdane.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je i najnovije američke optužbe o kemijskom i biološkom oružju. Prema Reutersu, Teheran tvrdi da se takvim navodima nastoji izazvati strah i stvoriti opravdanje za nove vojne operacije protiv Irana.

Svakodnevni život u Iranu
  • Svakodnevni život u Iranu
  • Svakodnevni život u Iranu
  • Svakodnevni život u Iranu
  • Svakodnevni život u Iranu
  • Svakodnevni život u Iranu
    +11
Svakodnevni život u Iranu Izvor: EPA / Autor: ABEDIN TAHERKENAREH

Što je zapravo 'prljava bomba'?

Prljava bomba nije isto što i nuklearna bomba. Riječ je o napravi koja kombinira konvencionalni eksploziv s radioaktivnim materijalom. Eksplozija raspršuje radioaktivne čestice po okolnom prostoru, ali ne izaziva nuklearnu lančanu reakciju.

Za razliku od nuklearnog oružja, prljava bomba ne zahtijeva tehnologiju potrebnu za nuklearnu eksploziju. Radioaktivni materijali koji bi se mogli zloupotrijebiti postoje i u civilnoj uporabi, primjerice u medicini i industriji.

Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice takvog napada ovisile o vrsti i količini materijala, snazi eksplozije te vremenskim uvjetima. Osim mogućih ozljeda i radiološke kontaminacije, velik problem predstavljali bi panika među stanovništvom, evakuacija i dugotrajno čišćenje pogođenog područja. Zbog toga se takve naprave ponekad opisuju kao oružje koje izaziva masovne poremećaje, a ne kao nuklearno oružje za masovno uništenje.

Ima li Iran kemijsko ili biološko oružje?

Iran je potpisnik dviju važnih međunarodnih konvencija koje zabranjuju razvoj, proizvodnju i uporabu kemijskog i biološkog oružja. Konvenciju o biološkom oružju ratificirao je prije Islamske revolucije 1979., dok je Konvenciju o kemijskom oružju ratificirao 1997. godine.

Unatoč tome, zapadne obavještajne službe desetljećima izražavaju sumnje u iranske sposobnosti razvoja nekonvencionalnog oružja. Prema analizi britanskog instituta Royal United Services Institute (RUSI), iransko zanimanje za biološko oružje moglo se pojačati nakon rata s Irakom, koji je završio 1988. godine.

Iračke snage tijekom tog sukoba koristile su kemijsko oružje protiv iranskih vojnika, što je snažno utjecalo na sigurnosne procjene Teherana. RUSI navodi da postoje sumnje kako su se određena istraživanja bioloških agenasa provodila pod okriljem civilnih znanstvenih aktivnosti.

No stručnjaci upozoravaju da postojanje znanstvene infrastrukture nije dokaz razvoja zabranjenog oružja.

'To područje iznimno je nejasno'

Hamish de Bretton-Gordon, analitičar i bivši časnik britanske vojske, smatra da ne bi bilo iznenađujuće kada bi Iran, nakon američkih napada na nuklearna postrojenja, nastojao razviti alternativne vojne sposobnosti.

'Moguće je i da razmatraju biološko oružje', izjavio je za Al Jazeeru. Upozorio je da bi nova tehnološka dostignuća, uključujući umjetnu inteligenciju, mogla dodatno otežati otkrivanje i nadzor nad takvim programima.

Ipak, drugi stručnjaci pozivaju na znatno veći oprez pri tumačenju američkih optužbi. Dan Kaszeta, suradnik instituta RUSI specijaliziran za obranu od kemijskih, bioloških i radioloških prijetnji, upozorio je da su informacije o iranskim programima vrlo nejasne. Prema njegovim riječima, država koja raspolaže razvijenom industrijom i znanstvenim laboratorijima u teoriji može proizvesti opasne kemijske i biološke tvari. To, međutim, ne dokazuje da takva država posjeduje organizirani vojni program.

'O tome je li Iran imao program kemijskog ili biološkog oružja raspravlja se desetljećima, još od iransko-iračkog rata. Postoje argumenti s obje strane, ali nema čvrstog zaključka', rekao je Kaszeta.

Jacek Siewiera, stručnjak za sigurnost i suradnik Atlantic Councila, također naglašava da treba razlikovati znanstvena istraživanja od sposobnosti provedbe konkretnog napada.

'Istraživački program sam po sebi ne dokazuje sposobnost izvođenja određene operacije u inozemstvu', upozorio je. Za ozbiljnu procjenu rizika, dodao je, potrebne su potvrđene informacije o tehničkim sposobnostima, operativnom dosegu i namjerama.

Sjećanje na Irak i tvrdnje o oružju za masovno uništenje

Nove optužbe protiv Irana ponovno su otvorile i pitanje pouzdanosti američkih obavještajnih tvrdnji o oružju za masovno uništenje na Bliskom istoku. Sjedinjene Države pokrenule su invaziju na Irak 2003. godine, među ostalim tvrdeći da režim Saddama Husseina posjeduje kemijsko i biološko oružje te razvija nuklearne sposobnosti.

Nakon invazije nisu pronađene zalihe zabranjenog oružja koje su bile predstavljane kao jedna od glavnih prijetnji. Naknadne istrage utvrdile su ozbiljne propuste u američkim obavještajnim procjenama, a dio informacija na kojima su se temeljile tvrdnje pokazao se nepouzdanim.

Glen Rangwala, izvanredni profesor politike i međunarodnih studija na Sveučilištu Cambridge, upozorio je za Al Jazeeru da američke administracije imaju dugu povijest iznošenja neutemeljenih optužbi protiv pojedinih bliskoistočnih država. Prema njegovoj ocjeni, takve tvrdnje mogu povećati međunarodni pritisak na protivničke države i otežati javno protivljenje mogućoj vojnoj intervenciji.

'Postoje opravdani razlozi za zabrinutost zbog širenja takvog oružja, ali ne samo na jednoj strani', poručio je Rangwala.

Hoće li SAD ponovno napasti Iran?

Trumpove izjave dolaze u trenutku kada Washington razmatra daljnji tijek sukoba s Iranom. Prema Reutersu, predsjednik je u četvrtak dao do znanja da ne namjerava žuriti s odlukom o novoj velikoj vojnoj operaciji te da će se situacija ponovno razmatrati nakon 1. siječnja 2027. godine. Takav pristup dolazi nakon višemjesečnog rata koji su SAD i Izrael započeli napadima na Iran u veljači.

Trump je tijekom razgovora s novinarima ponovno branio odluku o vojnom djelovanju, tvrdeći da se Iranu nije smjelo dopustiti da dođe do nuklearnog oružja. Istodobno je priznao da je rat utjecao na raspoloženje američkih birača i rezultate republikanske stranke na nedavnim izborima za Kongres.

Američki predsjednik komentirao je i izjave potpredsjednika JD-ja Vancea, koji je nakon izbornog poraza republikancima dio odgovornosti pripisao upravo ratu s Iranom.

'JD je bio u redu. Ono što je rekao bilo je točno. Rekao je da je cijela ta situacija sigurno jedan od razloga zbog kojih izbori nisu prošli onako kako smo željeli', izjavio je Trump.

Ipak, na pitanje bi li ponovno donio odluku o napadu na Iran, odgovorio je potvrdno, ponavljajući da Teheran ne smije razviti nuklearno oružje.