Prema izvješću predstavljenom u časopisu Science, nizozemski tim fizičara bez greške je prenio informacije između dva kvantna bita međusobno udaljena tri metra. Znanstvenici smatraju kako nema fizikalnih razloga zbog kojih jednoga dana na sličan način ne bi mogli putovati ljudi.

'Ako vjerujete da nismo ništa više od gomile atoma nanizanih na određeni način, onda bi trebalo biti moguće teleportirati ljude s jednog mjesta na drugo', rekao je voditelj studije prof. Ronald Hanson. 'No ako se to ikada dogodi, bit će to u dalekoj budućnosti', naglasio je.

Kvantna teleportacija podrazumijeva prenošenje informacije sadržane u kvantnom bitu – ekvivalentu klasičnog računalnog bita – s jednog mjesta na drugo bez da se pomiče fizička tvar s kojom je informacija povezana.

Znanstvenici Instituta za nanoznanost Kavli na Tehnološkom sveučilištu u Delftu ovu su vrstu teleportacije izveli uz pomoć fenomena koji je poznat kao kvantna sprega. Kvantna sprega misteriozna je pojava u kojoj dvije čestice postaju snažno međusobno povezane tako da se ponašaju kao jedan sustav – bez obzira na to nalaze li se u istom laboratoriju ili na dva različita kraja galaksije. Kada su jednom povezana, svojstva kvantno spregnutih čestica, primjerice spinovi elektrona, ostaju povezana čak i kada se one udalje na velike razdaljine. Promjena u jednoj čestici trenutno će izazvati promjenu u drugoj tako da je prijenos informacija trenutan.

Još 1935., Albert Einstein i neki njegovi kolege otkrili su da bi čestice s nekim povezanim svojstvima prema kvantnoj mehanici, trebale ostati trajno povezane čak i kada se razdvoje na goleme udaljenosti. Ovu neobičnu posljedicu teorije, tzv. kvantnu spregu, slavni je fizičar podrugljivo nazvao 'sablasnim djelovanjem na daljinu' i nije baš previše vjerovao u njezino postojanje.

Nizozemski tim u sljedećem koraku namjerava izvesti teleportaciju na udaljenost veću od kilometra. Uspjeh ovog eksperimenta potvrdio bi misaoni eksperiment poznat kao Bellov teorem. Irski ga je fizičar osmislio 1964. a njime bi se moglo konačno utvrditi mogu li čestice povezane kvantnom spregom prenositi informacije brzinom većom od brzine svjetlosti.

'Između pet, šest skupina vodi se velika utrka koja će prva dokazati da je Einstein bio u krivu', rekao je Hanson.

Znanstvenici su već ranije istraživali prenošenje informacija kvantnom spregom, međutim dosadašnje su metode bile prilično nepouzdane. Primjerice, 2009. na Sveučilištu Maryland fizičari su uspjeli samo jednom u 100 milijuna pokušaja.

Nizozemski stručnjaci podigli su pouzdanost teleportacije do razine od 100 posto. U svojem eksperimentu stvarali su kubite pomoću elektrona zarobljenih u dijamantima na ekstremno niskim temperaturama. Prema prof. Hansonu, dijamanti stvaraju minijaturne zatvore koji elektrone drže u zatočeništvu. Zahvaljujući njima, znanstvenici su uspjeli pouzdano utvrditi spin, odnosno vrijednosti elektrona.

Istraživanje bi trebalo pomoći u razvoju kvantnog interneta i računala.