Predsjednik tog sindikata Boris Cerovac predstavio je plan za održivost brodogradnje koja, ustvrdio je, neće biti na teret državnog proračuna. Istaknuo je da od države, kao najvećeg vjerovnika, traže da na izvještajnom ročištu zauzme stajalište o nastavku proizvodnje.

Nakon toga bi se, rekao je Cerovac, osnovala nova tvrtka u kojoj bi se Uljanikova vjerovnička potraživanja pretvorila u vlasničke udjele.

'U tom slučaju zaposlilo bi se oko tisuću radnika, što kooperacije, što Uljanikovih radnika, što bi značilo smanjenje novčanih izdvajanja na Zavodu za zapošljavanje za radnike koji su sada na zavodu, dok bi se s druge strane iz njihovog rada dobivala dodana vrijednost', istaknuo je. Dodao je kako je to ono što smatraju da država, kao većinski vjerovnik, treba uzeti u obzir i 6. rujna donijeti odluku da se ide u detaljnu izradu stečajnog plana.

Jer, rekao je, ako na tom ročištu bude donesena odluka o likvidaciji društva Uljanik d.d. i Uljanik Brodogradilišta, onda je za vjerovati da će istu sudbinu doživjeti i ostala Uljanikova društva.

'Kroz likvidaciju vjerovnici će isto tražiti povrat dugova, a država je tu najveći vjerovnik i ima najviše potraživanja te će moći unovčiti brodove koji su se počeli graditi u Uljaniku prije stečaja, ne računajući jaružalo. Riječ je o brodovima koji u ovoj fazi gradnje imaju malu vrijednost koja bi se vratila u proračun, što bi uistinu bilo beznačajno', ustvrdio je Cerovac.

Objasnio je da bi, ako se nastave graditi brodovi, ukupna dobit iznosila oko 24 milijuna eura. Riječ je o četiri broda koji su se u Uljaniku počeli graditi prije stečaja, a među njima je i brod za prijevoz automobila na kojega bi, smatra Cerovac trebalo utrošiti još 15 milijuna eura, a dobit bi bila oko 22 milijuna eura.

Spomenuo je i brod za prijevoz stoke u kojega bi, rekao je, trebalo utrošiti još 43 milijuna eura, a dobit bi bila oko 22 milijuna eura, ro-ro brod na kojega bi trebalo uložiti 49 milijuna eura dok bi dobit iznosila oko tri milijuna eura, te još jedan brod za prijevoz stoke u kojega bi trebalo uložiti još 60 milijuna eura dok bi dobit bila oko 3,6 milijuna eura.

'Od ovih 167 milijuna eura koji nam trebaju za dovršetak brodova, četrdesetak milijuna eura izdvojilo bi se za plaće radnika koji su danas na zavodu, a iz te plaće između 15 i 20 milijuna eura izravno bi se uplatilo u državni proračun', istaknuo je Cerovac dodavši kako bi država završetkom tih brodova ostvarila veći povrat novca nego prodajom na dražbama u stanju u kojem su sada te novogradnje.

Mogućnost osnivanja nove tvrtke, neka prošlost ne spriječi budućnost

Osim toga, smatra da se spas za pulsku brodogradnju temelji i na mogućem osnivanju novog društva, odnosno tvrtke, radnog naziva Uljanik Nova tako da svi vjerovnici pristanu da svoja potraživanja pretvore u vlasničke udjele u toj novog tvrtki, uključujući i državu.

Zato u sindikatu očekuju da se proizvodnja nastaviti i da će vjerovnici 6. rujna na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučiti da Uljanik nastavi s brodogradnjom jer će se, upozorili su, u suprotnom zatvoriti sva Uljanikova društva i to će biti višestruka šteta kako za Istru tako i za državni proračun.

'Ne tražimo više ni kune od države jer danas možemo ostvariti značajnu dobit uz zaposlenje bez dodatne kune iz proračuna. Svi su uvjeti posloženi, jednostavniji nego do sada. Neka nas prošlost ne sprječava da imamo budućnost. Moramo djelovati brzo i zato apeliramo na Vladu i resorno ministarstvo da daju šansu brodogradnji odnosno Uljaniku da pokaže što je', poručio je Samir Hadžić koji očekuje i potporu svih političkih stranaka u Puli na tematskoj sjednici pulskog gradskog vijeća koja će se održati u srijedu.