Ne treba navoditi previše argumenata da bi se istaknulo Švicarsku kao najpovoljnije mjesto za čuvanje novca. Zemlja je to koja je čvrsto održavala svoju valutu te suvereno i sigurno postupala s kapitalom položenim u svojim bankama. No taj je dugo održavani visoki ugled zadnjih godina počeo blijedjeti prije svega zato što su banke počele u javnost odavati imena vlasnika računa što je neminovno dovelo do povlačenja kapitala.
No uz 'povredu privatnosti' (fenomen koji bi se isto tako moglo nazvati 'pokušaj transparentnog poslovanja'), navodi se i da je Švicarska posljednjih godina loše upravljala vlastitom valutom nastojeći držati korak s eurom što je u konačnici oštetilo sve one koji su štedjeli u švicarskim francima.

U navodno 'očajničkoj potrazi' za financijskim utočištem samo nekolicina zemalja dolazi u obzir, smatra Business Insider, a Australija je na vrhu liste. Za početak, zemlja je iz makro perspektive u znatno boljoj formi nego većina zapadnih zemalja.

Istina, posljednjih godina proračunski deficit se podigao, no javni dug Australije iznosi manje od 30 posto BDP-a, debelo ispod prosjeka u primjerice Francuskoj ili SAD-u. Poput kanadskog dolara i australski je tzv. 'robna valuta' što znači da zemlja najviše ovisi o izvozu sirovina. No Australija je, za razliku od Kanade koja je vezana uz SAD, naslonjena na rastuće azijske ekonomije.

Također, Australija ne tiska novac u onoj mjeri u kojoj to radi ostatak ugroženog zapadnog svijeta. Bilanca Australske središnje banke pokazuje znatno veću stabilnost posljednjih godina nego američka. Zatim, kamate su više nego u Europi i SAD-u te samo za gotovinske pologe iznose preko četiri posto godišnje.

Prema svjedočanstvu poduzetnika i samoproglašenog ljubitelja međunarodnih investicija Simona Blacka, poznatog po izjavi da je zarađivanje novca put k slobodi, sve više stranog novca, iz Kine, Europe i SAD-a, slijeva se u australske banke.

Kao savjet potencijalnim investitorima navodi se samo da treba paziti na cijenu zlata o kojoj djelomično ovisi australska valuta.