Posljedice recesije u Europskoj uniji sve su teže. Zbog financijske i gospodarske krize mogla bi uslijediti masovna nezaposlenost i pad prihoda građana EU-a. Ovakav spoj mogao bi postati doista eksplozivna mješavina, pa se stoga i od proljetnog sastanka na vrhu Europske unije mnogo očekuje. Na njemu će ujedno biti obavljene i posljednje pripreme za povijesni Svjetski summit u Londonu, gdje se očekuje dogovor o globalnom reguliranju financijskih tržišta, izvještava njemački Deutsche Welle.

Već sada se nazire složnost unutar EU-a oko njemačkog prijedloga da se donese 'Povelja o trajnom gospodarenju'. Međutim, očekuju se žestoke rasprave oko popisa projekata koji je sastavila Komisija i za koje Unija izdvaja pet milijarda eura. Radi se o financiranju projekta koji moraju biti pokrenuti u ovoj ili 2010. godini. Zasad je pripremljeno tek nekoliko projekata, pa se očekuje da će se najveći dio sredstava iskoristiti iduće godine. Iznos od pet milijardi eura u usporedbi sa 400 milijarda eura, koliko su sve članice EU-a zajedno stavile na raspolaganje za oživljavanje konjunkture, čini se malen. Ipak, dogovor bi bio pozitivan signal da je Unija u krizi jedinstvena i složna.

Ostale teme postale su sporedne

Pored financijske i gospodarske krize ostale zadaće Europske unije postale su gotovo sporedne. Primjerice, zajedničko stajalište o sporazumu o globalnoj zaštiti klime, o čemu će se odlučivati u prosincu u Kopenhagenu. Ostale teme summita su opskrba Europske unije plinom iz Azije zaobilaznim putem zbog nesigurnog tranzita kroz Ukrajinu te prisnije partnerstvo s istočnim susjedima koje se svečano pokreće 7. svibnja u Pragu kao 'istočna unija'.

Predsjednik Europske komisije Barroso uoči sastanka na vrhu EU-a upozorio je da bi bilo pogrešno mišljenje da se Europska unija može koncentrirati na financijsku regulaciju i nadzor, a da istodobno ne vodi računa o socijalnim posljedicama gospodarske krize. 'Javnost ne bi razumjela, a bilo bi neprihvatljivo, da Europska unija na najvišoj razini raspravlja o problemima banaka, a ne i o socijalnim problemima, da razgovara o financijskom sektoru, ali ne i o nezaposlenosti', naglasio je Barroso.

Mnogi ne vjeruju u uspjeh summita Europske unije

Proljetni sastanak na vrhu pokazat će je li Europska unija dorasla financijskoj i gospodarskoj krizi. Mnogi su skeptični jer dosadašnji paketi nisu uvjerljivi, a za summit nisu najavljeni ni novi paket mjera za poticanje gospodarskog rasta ni konkretna pomoć istočneuropskim zemljama koje su najjače pogođene krizom. Također nije na pomolu ni realna strategija konsolidacije javnih izdataka. Tko se još sjeća Lisabonske strategije u kojoj je EU prije gotovo deset godina naglašavao da želi postati najkonkurentnija regija svijeta. Sumnje u odgovore koje nudi Europska unija sasvim su na mjestu, a na šefovima država i vlada je da ih uklone, ako to još mogu.