Požari koji posljednjih dana (i tjedana) haraju Amazonijom izazvali su rijetko viđenu medijsku histeriju. Selebritiji, ekolozi i političari okupirali su društvene medije natječući se u davanju katastrofičnih izjava i sipanju kletvi na račun brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara jer dopušta da izgori najveća prašuma na svijetu, zaslužna za petinu sveg kisika koji udišemo. A je li?
Pjevačice, sportaši i glumci, od Madonne i Jadena Smitha, preko Leonarda DiCaprija, do Lewisa Hamiltona i Danija Alvesa, požurili su se upozoriti ljude da se približava smak svijeta. 'Amazonska prašuma proizvodi više od 20 posto svjetskog kisika', zatvitao je zabrinuti Cristiano Ronaldo, prepisujući od francuskog predsjednika Emanuela Macrona. Ili obratno. Za priču i nije važno tko je od koga prepisao, važnije je da su svi oni, ma koliko ih u tome vodila briga zbog ugroženog opstanka cijelog čovječanstva ili njih samih, počinili veliki grijeh.
vezane vijesti
To da ćemo izgorjeti u paklu na Zemlji i pomrijeti od nedostatka kisika popratili su dramatičnim fotografijama kaosa koji se zbiva u Amazoniji. No slike kaosa koje su ponudili kao dokazni materijal vrlo često uopće nisu opisivale ono o čemu se govorilo, upozorio je na stranicama Forbesa i Michael Shellenberger, 'heroj okoliša' magazina Time i dobitnik Green Book Awardsa, čest suradnik The New York Timesa, Washington Posta, Wall Street Journala i Scientific Americana, čiji su razgovori na TED-u pregledani više od tri milijuna puta.
Eto, fotografija koju je podijelio Ronaldo snimljena je 2013. u južnom Brazilu, daleko od Amazonije. Ona kojom su svoju zabrinutost ilustrirali DiCaprio i Macron stara je više od dva desetljeća, ona koju su podijelili Madonna i staroga Smitha sin starija je od tri desetljeća. A u postovima su se našle i fotografije iz Montane, Indije i Švedske.
Gore pluća svijeta u kojima nastaje 20 posto svog kisika na našem planetu, ne?
'To je laž', tvrdi dr. Daniel Nepstad, osnivač i predsjednik Earth Innovation Instituta koji se brazilskom Amazonijom bavi više od 30 godina i koji je o ekološkim procesima dosad napisao više od 160 znanstvenih radova i knjiga. Zapravo nije rekao 'laž', upotrijebio je riječ 'sranje', tvrdeći da su takve informacije potpuno neznanstvene.
'Amazonija proizvodi, ali disanjem i troši velike količine kisika pa se to na kraju izjednači', tvrdi on, pobijajući pritom i tvrdnje, objavljene u The New York Timesu, da će se nestankom prašuma to područje pretvoriti u savanu pa će se svijetu smanjiti kapacitet pluća. Nepstad, glavni autor najnovijeg izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, tvrdi da kisik proizvode i farme soje, kao i pašnjaci.
Svejedno, u Brazilu je sve više požara i nešto hitno treba učiniti!
CNN je javio kako požari pustoše Amazoniju rekordnom brzinom te da tako nešto nije viđeno posljednjih 20.000 godina. Istina, broj požara ove godine doista je 80 posto veći nego lani, ali ujedno samo sedam posto veći od desetogodišnjeg prosjeka, otkriva Nepstad. Zapravo je bilo i puno gorih godina, no nisu bile popraćene tolikom medijskom histerijom u kojoj se svako izgorjelo stablo opisivalo kao još jedna izgubljena 'Notre Dame, katedrala zemaljske biološke raznolikosti', kako je požare doživio brazilski novinar New York Timesa.
'Vidio sam fotografiju koju su tvitali Macron i DiCaprio, ali tako ne gore šume u Amazoniji', kaže Nepstad. Amazonski požari sakriveni su u krošnjama drveća i samo se povećavaju tijekom sušnih godina. 'Ne znamo je li više šumskih požara ove godine nego prije i to mi govori da ih vjerojatno nema', uvjeren je Nepstad.
Za sedam posto porasli su požari suhog grmlja i stabala posječenih radi uzgajanja stoke. Čak 80 posto prašume je nedirnuto, a polovina Amazonije zaštićena je od krčenja šuma saveznim zakonom. Štoviše, između 2004. i 2012. krčenje šuma smanjilo se nevjerojatnih 70 posto. Potom se opet malo povećalo, ali je još uvijek za tri četvrtine manje nego kritične 2004. Uz to, samo tri posto Amazonije pogodno je za uzgoj soje.
Evo što o svemu kaže NASA
I NASA, čiji se stavovi uglavnom uzimaju bez zadrške i prenose bez fige u džepu, tvrdi da su požari u Amazoni česti zbog dolaska sušne sezone u srpnju. Vatrene aktivnosti najčešće dosežu vrhunac u rujnu, a stišavaju se u studenom. Iako su požari česti, NASA-ima analiza pokazuje da je trenutna požarna aktivnost u okviru ili čak ispod prosjeka.
'Analiza NASA-inih satelitskih podataka zaključno sa 16. kolovoza pokazala je da je ukupna požarna aktivnost u amazonskom slivu ove godine bila blizu prosjeka u odnosu na posljednjih 15 godina. (Amazonija se prostire Brazilom, Peruom, Kolumbijom i dijelovima drugih zemalja.) Iako se čini da je iznadprosječna aktivnost u državama Amazonas i Rondônia, ona se do sada pokazala ispodprosječnom u državama Mato Grosso i Pará, prema procjenama Global Fire Emissions Databasea, istraživačkog projekta koji sakuplja i analizira NASA-ine podatke.'
I mada je riječ o velikim požarima, tvrdnja da Amazonija proizvodi petinu svog upotrebljivog kisika u svijetu daleko je od istine; takve dezinformacije samo podižu i stvaraju dodatnu histeriju, tvrde znanstvenici poput Jonathana Foleyja, stručnjaka za okoliš:
S njim se slaže Michael Mann, klimatolog sa Sveučilišta Penn, te u svom tvitu objašnjava kako je ta brojka puno bliža šest posto, mada čak ni to ne znači da bi, u slučaju da u Amazoniji ne ostane čitavo nijedno drvo, svijet ostao bez svih tih šest posto kisika:
Oko 20 posto amazonske prašume u opasnosti je od deforestacije
Najveća joj opasnost prijeti od slučajnih šumskih požara u sušnim godinama, što bi se moglo pogoršati zbog klimatskih promjena. Zabrane krčenja šuma koštaju lokalne farmere 10 milijardi dolara izgubljene dobiti. Norveška i njemačka vlada uložile su milijardu dolara u poseban fond, no većina tog novca nikad nije stigla do većih i srednjih farmera, upozorava Nepstad.
Međunarodni pritisak dobro je odjeknuo među urbanom elitom u velikim gradovima, no izjave poput Macronove navukle su bijes velikog broja Brazilaca. Neki sad tvrde da je medijska hajka natjerala tamošnje vlasti na pretjeranu reakciju i da u vatru nije trebalo slati vojsku, da su mnogi od požara kontrolirani i da se njima uništavaju štetočine i insekti.
Na udaru je i soja
Soju mnogi preziru i doživljavaju kao lošu hranu ili nelojalnu konkurenciju u svojim zemljama, a agrobiznis čini 25 posto brazilskog BDP-a.
'Tamo gdje se uzgaja soja opada broj požara. Mali gradovi dobivaju novac za škole, povećava se BDP, a nejednakost opada', kaže Nepstad te smatra da bi bilo pametnije podržati projekt Aliança da Terra, mrežu za otkrivanje i sprečavanje požara koju čini 600 volontera, uglavnom starosjedilaca i poljoprivrednika.
'S dva milijuna dolara godišnje mogli bismo kontrolirati požare i zaustaviti umiranje Amazonije', kaže Nepstad. 'Imamo ljude koje su obučili američki profesionalci, ali nam trebaju kamioni s pravom opremom kako bi se mogli uhvatiti u koštac s vatrenom stihijom. To bi pomoglo puno bolje od ove medijske histerije.'
